Novija čitanje (1+2) - seminari + predavanja

Navedite barem dva suvremena hrvatska romana koji tematiziraju socijalizam i koja su objavljena nakon njegova raspada

- Borivoj Radaković: Sjaj epohe Miljenko Jergović: Buick Rivera

Tko je autor pjesme Roman koji se dinamizira?

- Branko Maleš

Što znači FAK?

- Festival alternativne književnosti; pokrenut 2000. godine; pripadnici Zoran Ferić, Miljenko Jergović, Edo Popović... generacija pisaca rođenih između 50-e i 70-e godine 20. st; 90-ih godina oživjeli su suvremenu hrvatsku prozu

O filmovima Rajka Grlića - nadopuni.

- Film Rajka Grlića snimljen je prema romanu Štefica Cvek u raljama života, autorice Dubravke Ugrešić, a govori o debeljuškastoj daktilografkinji Štefici Cvek, koja je željna prave ljubavi i vjeruje da će svi njezini problemi biti riješeni kada sretne pravog muškarca. - Film Rajka Grlića Karula snimljen je prema romanu Ništa nas ne smije iznenaditi Ante Tomića, a govori o priči sa služenja vojnog roka, o nesretnicama zarobljenim u neljudskom stroju armije jedne komunističke diktature.

Koji su glavni likovi Jergovićeve novele Buick Rivera?

- Hasan (Bosanac) i Vuko (Srbin)

Navedi tri romana Slavenke Drakulić

- Hologrami straha - Mramorna koža - Kao da me nema

Navedi tri pitanjaša.

- Ivan Rogić Nehajev, Milorad Stojević, Zvonko Maković

Navedi predstavnike hrvatske mlade drame

- Ivana Sajko, Pavo Marinković, Asja Srnec Todorović

Navedi dvije drame koje su u novije vrijeme doživjele filmsku adaptaciju ili bile izvedene na pozornici.

- Mate Matišić: Svećenikova djeca - Kako smo preživjele; prema esejima Slavenke Drakulić

Navedite 3 kvorumaša

- Miroslav Mićanović, Branko Čegec, Krešimir Bagić

Navedi tri antologije pjesništva nultih.

- Miroslav Mićanović: Utjeha kaosa - Sanjin Sorel: Isto i različito - Ervin Jahić: U nebo i niks

Navedi tri moderna časopisa hrvatske drame

- Prolog, Kazalište, Glumište, Plima

Navedi dva djela koja tematiziraju Domovinski rat.

- Ratko Cvetnić: Kratki izlet - Jurica Pavičić: Ovce od gipsa

Koja je razlika između pastiša i parodije prema Jamesonu?

Parodija, s jedne strane, nosi subverzivni potencijal koji želi djelovati na društvenu situaciju i zato je karakteristična za modernizam. U postmodernizmu je, prema Jamesonu, parodiju koja je tražila moralnu prosudbu zamijenio - pastiš, kojeg definira kao navlačenje lingvističke maske, kao kolažiranje bez normirajućeg učinka (U postmodernom pastižu modernistički stilovi postaju postmodernistički plodovi unutar kojih imamo nenormiranu samo stilsku i diskuzivnu hetergoenost).

Kojih pet osobina postmodernog stanja navodi Jameson?

Fredric Jameson (američki književni kritičar i marksistički teoretičar) tvrdi da su dva glavna obilježja postmodernog stanja pastiš i kritika historizma (tj. slabljenje historizacije). Osim toga, kao još neka obilježja navodi: - simulakrum (osnovna funkcija simulakruma je u ono što bi Sartre nazvao derealizacijom okolnog svijeta) - slom razlike između visoke i niske kulture - tehnologizacija - stanovita „nova plitkost"

Feđa Šehović na početku svog romana _______ piše predgovor koji je uvod za njegov sljedeći roman __________

Gorak okus duše, Oslobađanje đavola.

Što sve znači guar?

Guar je zbirka Anke Žagar koja pripada hrvatskom pjesništvu 80-ih godina. Guar je inače apstraktna imenica, tj. stanje koje može imati drugačije reference od ostalih: može označavati misao, osjećaj, neizrecivo stanje... može biti sve, a značenje dobiva tek kada je napisano. Tim se pojmom tematizira vlastito pisanje, naglasak se stavlja na nešto nedohvatljivo, nešto što izmiče u pokušaju fiksacije. Javlja se usmjerenost prema vlastitom govoru.

Kako je crven-bijela-plava torba postala crna vreća za smeće. Ministarstvo boli vs. River

Hasanov popis > ostavština s cijelog prostora Jugoslavije; materijalne uspomene - baca uspomene; opterećuje ga vreća - Ugrešić: nostalgične uspomene koje se ne žele izgubiti, spremaju se u torbu

Horacije

Horacije u ovoj predstavi nedostaje; on prenosi priču, ogledalo je razuma. Narod je ovdje u toj ulozi, a pojavljuje se na početku i na kraju: na početku to odbijaju, ne vide smisao u predstavi, a na kraju se ipak priključuju cijelom procesu. Škoko - lik koji se nalazi u nenavidnoj situaciji, uviđa da mu nitko neće pomoći. Njegova uloga u selu postaje hamletovska, no on odlazi (za razliku od pravog Hamleta) te ne postaje tragičan lik, već zajednica. Oličenje te zajednice vidljivo je u kolu koje prvo ide polako, ali postupno postaje groteskno te predstavlja ljudske primarne potrebe.

Intermedijalnost u Brešanovom Hamletu ili odnos prema predlošku (prisutnost Shakespearea u djelu).

Intermedijalnost je pojam koji znači da se zakonitosti i pravila jednog medija primjenjuju u drugome mediju (npr. kazališna režija u književnosti). U Brešanovu Hamletu to se obilježje očituje u 7 razina: - citati (seljaci-glumci čitaju svoje uloge) - Škuncina preradba Hamleta u stihovima narodne metrike i frazeologije - predstava koja se uvježbava - okvirna radnja ponavlja tijek Shakespeareova Hamleta - funkcionalni odnos između tobožnje predstave i samih odnosa u selu - Šimurinina priča kako je gledao Omleta u Zagrebu - radio-kritika, tj. kritička analiza jedne zagrebačke kazališne interpretacije Hamleta

Koje romane Matanović i Milanja smatraju pretečom novopovijesnog romana i zašto?

Julijana Matanović smatra da je to roman Milutna Cihlara Nehajeva: Vuci, zato što Nehajev, iako uzima za likove jake povijesne osobe (npr. Bernardina Frankopana), čitatelj ih ne doživljava kao bića kojima se ne može prići, kao osobe kojima se mora diviti, kao monumentalističke osobe. S druge strane, Milanja napominje da je tu riječ o romanu Viktora Cara Emina: Danuncijada, zato što Milanja uočava da polifonijom i rasterećenjem priče oko jednoga glavnog junaka te ovisnošću sudbina o ideji-politici, Viktor Car Emin u pravom i doslovnom smislu prethodi Nedjeljku Fabriju.

- Roman Ratka Cvetnića Kratki izlet iz godine 1997. naslovom asocira na?

Kratki izlet Antuna Šoljana

Pogled na jugoslaviju u Buicku

jedan je idealiziaro državu svojoj ženi (ali ona zna da to nije istina jer da je tamo bi živio), Hasan je mrzio bosnu i njegova žena to zna

Kakav je odnos označitelj-označeno u odabranim pjesmama iz zbirke? (pjesme: Roman koji se pri kraju dinamizira:; Tehnika mraza; Pravim tekst; Starost teksta; Što je to: Što je to pjesma; Šamaranje marame; Izvrsna pjesma; Trbuh materijala; Cipela)

- Roman Ø efekt roman (uvod, središnji dio, kraj) - Tehnika mraza Ø beton = jezik Ø fusnote remete tekst Ø asocijacije, pjesma nema smisao spontan kontinuitet s tradicijom Izvrsna pjesma -osmerac (izrugivanje tradiciji) -tematizira i problematizira temu teksta -vrednovanje=poznavanje okvira -autor-dekonstrukcija genija - beskonačni niz mogućih čitanja - negativni odnos prema stvarnosti: bijeg od zbilje i politike - simbolika naslova zbirke: avangardizam, jezični ludizam, strukturalistički eksperimenti à autoreferencijalnost i metajezičnost

Navedi knjige eseja Slavenke Drakulić

- Smrtni grijesi feminizma - Kako smo preživjeli - Sabrani eseji Basne o komunizmu

U kojem se dijelu grada odvija radnja novele Buick Rivera?

- U Toledu, Oregon

Što se događa s Borom na kraju romana? (Sjaj epohe)

- Umire, ubijaju ga.

Koji se romani smatraju prethodnicima novopovijesnoga romana prema Milanji i prema Matanović?

- Viktor Car Emin: Danuncijada (prema Milanji) - Milutin Cihlar Nehajev: Vuci (prema Matanović)

Kojim se pripovjednim postupcima Jergović služi da bi karakterizirao likove Hasana i Vuka? Na koji način potiče čitateljevu odbojnost i skepsu u praćenju fokalizacije Vuka? Iz čega je izrasla njegova mržnja prema starom Almasu? Str. 36-37; 220.

- Vuko Ø demoniziran, slobodni neupravni govor, fokalizacija kroz njega Ø ratni zločinac koji dolazi u Ameriku s iskustvom rata, iako ga to ne muči; materijalist Ø prije bio vozač autobusa Ø zavidio ljudima koji su imali svoj mir i svrhu u životu; zavist prema Almasu i kćeri Almi Ø rat mu je bila prilika da se osveti Ø smatra da se nije radilo o genocidu, već to za njega predstavlja rješavanje nesporazuma, način da se opravda Ø ironija - način kojim se problematizira ovakav lik Ø prema njegovu tonu i uvjerljivosti izgleda kao da je riječ o pouzdanu čovjeku, ali autor nam svojim postupcima sugerira da budemo oprezniji kada shvaćamo njegove rečenice - gesta bacanja stvari = nestanak, dokidanje identiteta

Navedi tri djela Dubravke Ugrešić nakon 1991

- Zabranjeno čitanje (2001) - Ministarstvo boli (2004) - Nikog nema doma (2005)

Koji su kritičari u nas zaslužni za populariziranje termina ženskog pisma?

- Zdravko Zima i Velimir Visković koriste taj pojam za roman I. Vrkljan - Svila, Škare

Navedi tri suvremena djela koja govore o tranziciji

- Zoran Ferić: Simetrije čuda - Edo Popović: Kruženje - Robert Perišić: Šoping

Odnos postsocijalizma i socijalizma?

- agresivno nijekanje 🡪 u ranim '90-ima; događa se egzorcizam socijalizma, koriste se metafore okova i mračne prošlosti, vandalizacija socijalističkih spomenika... - nostalgija 🡪 jugonostalgija se s marginalne sfere pomiče u javnu; upućuje na probleme suvremenosti, ne samo žaljenje - kabinet kurioziteta 🡪 izložbe posvećene socijalizmu; apostrofa socijalizma kroz književnost

Opišite, oprimjerite i objasnite metatekstualnu i metaknjiževnu dimenziju Radakovićeva romana; drugim riječima, tematizaciju čitanja, pisanja i stvaranja teksta te umetnute književne tekstove u tkivo romana.

- dvije vrste pripovijedanja: pripovjedač u 3. licu (događaji u Zagrebu), pripovjedač u 1. licu (događaji u Londonu) - raznolikost žanrova: putopisi, poezija, bildungsromani, pisma - radnja romana: 1987-1988. - glavni lik je Boro Radaković, 37-godišnji Zagrepčanin, rocker i profesor književnosti •Brutalna proza: SRECA •Bez dijakritičkih znakova, sintaksa svedena na minimum •Nakon tuče u Kulušiću i razgovora s pjesnikom Milkom Valentom piše Dobrodošli u plavi pakao •Perspektiva raskalašenoga pripadnika Bad Blue Boysa •Psovke, žargonizmi Soneti posvećeni Marti složeni uz fotografije njezina međunožja: Fotografiranje slika •sonetni lanac" 14 soneta, posljednji stih svakoga soneta prvi je stih sljedećeg (kad bi postojao 15. sonet s početnim stihovima ostalih 14 soneta, to bi bio sonetni vijenac •Referencije: A.G. Matoš, Samson, Dalila, Beatrice, Jack Trbosjek , Nietzsche, Neptun, Freud, Enkidu , Sizif, Tantal, Bob Marley, Paris, Penelopa, Telemah , Joyce

Navedi knjige za djecu i eseje Dubravke Ugrešić.

- knjige za djecu: Mali plamen, Filip i Srećica, Kućni duhovi - eseji: Američki fikcionari, Kultura laži, Zabranjeno čitanje, Nikog nema doma

Koji se žanr afirmirao u Quorumu i navedi primjere

- kratka priča; short story; short short story, a novela, uz poeziju, je dominantni žanr - npr. Stanislav Habjan: Nemoguća varijanta; Z. Radaković: Svaki dan je sutra

Što se važno dogodilo 1968?

- ubijen je M. L. King; rasni nemiri u SAD-u - studentski prosvjedi u Francuskoj - Praško proljeće - Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika - pokreće se časopis Pitanja 🡪 početak postmodernizma

Scena Hasanova rješavanja tragova svog identiteta i ubacivanja u crnu vreću: str. 207-208 ("jedna vreća je bia njegova mjera").

- miroljubivi Hasan - latentno prisutan motiv konflikta (Vuko demoniziran) - pred kraj romana miroljubivost prerasta u nelagodu, sukob za vrijeme ručka (Jugoslavija > konflikt); Hasan započinje izravan sukob - odnos prema automobilu - Hasanu je automobil više od stvari, problemi, ponavlja ga, povod za daljnju progresiju sukoba - Amerikancu bi bilo ispod časti imati takav auto - Vuko želi taj auto, muslimani su uvijek bili privilegirani (stereotip) > sukob; Hasan mu poklanja auto - završetak romana: Vuko unosi nemir, do tada Hasan svoje demone drži obuzdanima, a kada se Vuko pojavi uspije ga isprovocirati; kraj nije toliko realističan i nije posve jasan - auto je „njegova Amerika"

Koji su elementi novopovijesnog u romanu Psi u trgovištu Ivana Aralice?

- narativni postupci, likovi, stavovi o povijesti, uloga parabola (o vlasti i ropstvu - sječenje visokih klasova), struktura romana u cjelini; tijelo i pamćenje, predodžba vlasti kao despotizma - radnja: 16. stoljeće: Antun Vrančić, dvor Sulejmana Veličanstvenog u Carigradu - dokumenti: franjevačke kronike, lokalne legende, snovi, putopisi

Oko kojih se časopisa 80-ih godina okupila omladina?

- oko Poleta, Studentskog lista i Foruma

Kako biste usporedili pjesme Branka Maleša iz zbirke ''Tekst'' u odnosu na tradiciju hrvatske moderne lirike od 19. st. do sredine 20. st.? (Koje elemente baštini, kojim se elementima suprotstavlja? Možete li navesti primjere autoru bliskih i autoru oprečnih pjesničkih praksi?)

- osmerac i trohej - hrvatska i antička metrička tradicija Ø „osmerac treba stići" - kritika dubrovačke književne tradicije, poziv na novo Ø upotrebljava osmerac, ali se okreće od njega - igranje bjelinama, marginama, velikim i malim slovima, zagradama i sl.

Kako je oblikovan otpor u Radakovićevu romanu, prema kome je usmjeren i kako se provodi?

- otpor 1. zasićenje društveno-političkom situacijom u Jugoslaviji, odlazak u London - otpor prema kolektivnom identitetu 90-ih godina à „anacionalni internacionalist" 2. otpor prema društvu tog vremena i bilo kojem obliku nacionalizma - nasilje Ø tanka granica između pacifizma i nasilja - Boro nasiljem nad sobom pruža otpor prema sudjelovanju u većem nasilju - borba za svoje mjesto u svijetu Ø Lanac koji nedostaje - Boro postaje dijelom nasilja kojemu se opire, nema nasilnost u sebi, ali treba je razvijati - nasilje postaje oblik otpora nametnutom ponašanju i mišljenju Ø nasilje (simbol lanca) kao otpor nasilju

1. Navedi tri pjesnika '90-ih i '00-ih. ☺

- pjesnici '90-ih: Tvrtko Vuković, Tomislav Bogdan, Evelina Rudan - pjesnici '00-ih: Ervin Jahić, Miroslav Mićanović, Sanjin Sorel

Koja su obilježja postdramskog kazališta

- postdramsko kazalište uvodi cijeli niz praksi zbog kojih se može zamisliti bez teksta - gubi se značenje teksta - naglašava se tjelesni/emotivni odnos glumca i gledatelja - važan je proces, a ne rezultat, djelatna snaga, a ne djelo - usmjereno prema proizvodnji događaja, a ne mijenjanju svijeta 🡪 to je suvremeno dramsko kazalište

Kao da me nema - Vježbanje života - Divovski koraci - Žena bomba -

- roman (S. Drakulić) - novopovijesni roman (N. Fabrio) - zbirka poezije (K. Pintarić) - drama (I. Sajko)

Kako se Bagić u svojoj zbirci Jezik za svaku udaljenost odnosi prema pjesničkom naslijeđu? Posveta zbirci, citatnim pasaži, prepoznatljive forme?

- u svojoj formi koristi citate drugih pjesnika, formu posvete, izmjenu poezije i proze, koristi banalne događaje iz svakodnevnog života - Hrvatski pjesnik Ø posveta Danijelu Dragojeviću, AB Šimiću, Josipu Pupačiću, Anki Žagar i Tinu Ujeviću Ø oblik pjesme: pješčani sat koji s jedne strane ukazuje na curenje vremena i jezika, a s druge strane zaustavlja i slaže to kapanje u jezik à jezik se tako kreće od Šimićeva s početka stoljeća do Bagićeva u osamdesetima Ø višestruka je lirska subjektivnost, imamo više perspektiva iz hrvatske pjesničke tradicije, prisutan je pogled u tradiciju Ø Bagić jezikom oblikuje pseudobiografski svijet referirajući se na spomenute pjesnike i tako se ne igra jezikom, nego se vraća na izvanjezičnu stvarnost koju oživljava u pjesmi Ø ponavljanje stiha „krošnja kaže da je krošnja cvijet da je cvijet" à poetska autoreferencijalnost, izlizanost jezika i odmicanje od prvobitne upotrebe - Palma se njiše Ø lirski subjekt je Rolland Courbis, trener Olympic Marseillea, kluba za koji navija Krešimir Bagić Ø Jacques Chirac - francuski političar i predsjednik Ø na kraju se otkriva lirski subjekt, a kroz pjesmu dobivamo asocijacije Ø ponavljanje stiha „Palma se njiše" uz koji se stalno ponavlja nešto novo - gradi ritam, neki poetski jezik

Što tematiziraju Ekrani praznine?

Ekrani praznine - zbirka poezije Branka Čegeca, pripada pjesništvu 80-ih i tematizira odnos prema vlastitom pisanju.

Radnja Sonnenschein-a

- započinje tako što Haya Tedeschi čeka svog sina - majka izgubljenog sina Hansa (rađa ga 1944), nekadašnja ljubavnica njemačkog zapovjednika Kurta Franza - problem naracije - slobodni neupravni govor (postizanje empatije) - problem tuđeg pripovijedanja: ona je pasivna (opterećena poviješću i čekanjem), niz dokumentiranja (donošenje tuđeg iskustva kroz pripovijedanje) - autorica svjesno odustaje od dokumenata kad se dolazi do trenutka kada treba izreći neka emocionalnost, na kraju i početku à tada se koristi poezija - povijest = utvara stvarnosti

Navedi razlike među sljedećim pojmovima: ženski/ feminilni/feministički tekstovi

- ženski tekstovi 🡪 oni koje najčešće žene pišu za žene - feminilni tekstovi 🡪 napisani sa stajališta ženskog iskustva i u stilu koji je kulturno obilježen kao feminilan - feministički tekstovi 🡪 oni koji samosvjesno, angažirano dovode u pitanje patrijarhalni kanon

Kakva je uloga urbane popularne kulture u oblikovanju identiteta glavnoga lika?

-Posrednik u upoznavanju hrvatske kulture s britanskom •Bunt, anarhičnost, apartnost, pacifizam, kozmopolitizam •Proza u trapericama •Civilizacijski kompleks •Dvije prozne struje realistička i ludička •Postmodernistički odnos prema tradiciji Rock glazba, punk •Jura Stublić, Kinksi , Stonesi , Clash, Sex Pistols, punk pjesnik John Cooper Clarke •Seks, pornografija

Navedi 4 faze hrvatske tranzicije prema Borisu Koromanu

0)socijalistička prošlost koja završava „povijesnim rezom" (1945-1990) 1) demokratizacija, nacionalni preporod i autoritaran režim (1990-2000) 2) Domovinski rat (1991-1995) 3) tranzicija prema kapitalizmu i oblicima zapadne demokracije (1990-...)

Sonnenschein

1. Daša Drndić, dokumentarni roman Sonnenschein, 2007. → postmoderna historiografska metafikcija • po spoju autorefleksivnosti i političkog angažmana upravo na tragu L. Hutcheon dokazuje se da historiografska metafikcija želi pokazati da postmodernizam nije antipovijestan ni ravnodušan prema društvenim i etičkim pitanjima • odlike romana: ◙ kolažiranje tekstualnih, dokumentarnih i testimonijalnih ostataka prošlosti, te raspad subjekta pripovijedanja na mnoštvo glasova stvarnih i zamišljenih svjedoka ◙ prevladava interes za pojedinačne male priče koje ne daju velikoj povijesti da se uokviri prokazujući neadekvatnost službene historiografske pripovijesti o Holokaustu, i uopće načina sjećanja na nacizam u Europi danas

Natka Badurina

1. Natka Badurina - na zapadu 90-e nose proglas o kraju povijesti, a literatura je zaokupljena samom sobom. U našim se krajevima stvarnost i povijest vraćaju u život, a u javnosti su prisutne i ideološke teze o sukobu civilizacije s neizmijenjenim ishodom. Na taj je način prekinuta institucionalizacija postmodernističke književnosti u nas.

Koji su „smrtni grijesi feminizma" prema Slavenski Drakulić i u odnosu prema čemu se kao takvi određuju?

1. UVOZNA IDEOLOGIJA - proglašava se konzervativnim pokretom i protivnikom socijalizma jer je došao iz kapitalističkih zemalja 2. VLASTOLJUBIVOST - žene jedino žele mušku vlast zamijeniti ženskom, a ne promijeniti samu strukturu moći à borba spolova Ø feminizam - oblik konzervativne svijesti protiv kojeg se treba boriti 3. ELITIZAM - govori li feminizam o bitnim pitanjima današnjeg položaja žene u nas? Ø feminizam - sredstvo za ostvarenje osobnih ciljeva besposlenih intelektualki koje besposličare na teret radnica u čije ime pregovaraju 4. IZVANINSTITUCIONALIZAM - svaka spontana aktivnost proizvedena van institucije jest opasna 5. APOLITIZACIJA - optužbe da osporava radničku klasu à teza o feminističkom pokretu koji vodi pasivizaciji mase žena 6. KLASNO I ŽENSKO - spolna diskriminacija prethodi klasnoj: rješavanjem klasnih problema podrazumijeva se rješavanje ženskih

Kakav je odnos visoke i niske kulture u tekstu? Prema čemu je usmjerena kritika? Je li subverzivni potencijal u sferi visoke kulture (kanona) ili i u sferi niske? Kako se odnosi prema tijelu?

1. VISOKA: Hamlet kao tragedija (visoki žanr), profesor Škunca i Shakespeaerovo djelo koje se obrađuje ‐ Škunca prije svake izmjene teksta, kako bi ju prilagodio ostalim likovima, govori kako se ne smatra dovoljno dostojnim da mijenja djelo kao što je Hamlet 2. NISKA: svi ostali likovi i sredina u kojoj se radnja događa ‐ likovi se žale na tekst, težinu vokabulara, nepoznatost nekih riječi, način na koji su određeni stavovi javljaju u originalnom djelu (teorija zavjera o četnicima) ‐ zahtijevaju promjenu jezika, osobina likova i potpunu adaptaciju njihovim svjetonazorima i uvjerenjima kako bi se predstava uklapala u okolinu u kojoj žive à dokaz da se radi o manjoj seoskoj i konzervativnoj sredini, to dokazuje i odnos prema ženama

Navedi tri faze ratnog pisma.

1. faza 🡪 tekstovi pisani iz prve ruke (1992-1997); svjedočanstva sudionika povijesti, onih koji su proživjeli rat - Siniša Glavašević (Priče iz Vukovara), Zlatko Šimunović (Vukovarski dnevnik), Željko Kliment (Vukovarski dobrovoljac) - u tu fazu ubraja se i novopovijesni roman, npr. 🡪 N. Fabrio (Smrt Vronskog), F. Šehović (Četiri vozača u apokalipsi), S. Tomaš (Srpski bog Mars) 🡪 iako govore o aktualnoj temi, oni nisu svjedoci, pišu u novome kontekstu; važno je pokazati to je agresor, a tko žrtva 2. faza 🡪 1997-2000; Ratko Cvetnić (Kratki izlet), Jurica Pavičić (Ovce od gipsa), Dubravka Ugrešić (Muzej bezuvjetne predaje), Slavenka Drakulić (Kao da me nema) - javlja se drugačiji pristup; Cvetnić, recimo, ne ide u politizaciju i bipolarizaciju rata, Drakulić intervjuira žene koje su proživjele ratna silovanja... 3. faza 🡪 nakon 2000. - mlađa generacija autora, govori se o onome što se o ratu naknadno saznalo; zastupljeni romani svjedočanstva, romani o odrastanju - Miljenko Jergović (Buick Rivera), Ivana Sajko (Rio Bar), Maša Kolanović (Sloboština Barbie), Ivana Simić Bodrožić (Hotel Zagorje)

Kako se Brešan odnosi prema Shakespeareovu tekstu? Postoji li jasna simetrija u organizaciji radnje i konceptu likova? Koji likovi nedostaju? Koja je uloga mišolovke kod Shakespearea? Gdje je analogija kod Brešana?

Adaptacija se odvija tako da Hamlet postaje Brešanova Mišolovka, svjesno podmetnuta intertekstualna zamka u koju će upasti svi, ne samo likovi, redatelj i glumci, nego i zbiljski svijet u koji će se njezino uprizorenje s vremena na vrijeme umetati. - promjena u raspletu: Brešanov Hamlet poteže za nožem koji stavlja pod vrat jednom od sudionika u potkradanju zadružne blagajne, Mačku unatoč Mačkovu javnom priznanju, ostali sudionici ostaju postrani pa ih Joco redom proziva da mu budu svjedoci - ovim postupkom Brešan dopušta izlazak Škuncinu Amletu, korak dalje od same glume te postaje ono čemu se opire, a to je saznati istinu i osvetiti oca NEMA HORACIJA I FORTINOSA - narod je trebao biti Horacije, ali ne nosi njegove vrline Ø u Brešanovu djelu humor se ostvaruje psovkama, vulgarnim izrazima, pipkanjima, aludiranjem na seks i obezvređivanjem originalnog Hamleta - postaje Omlet, a Horacije Kuracije, Domovinski rat (spominjanje i uvlačenje istog u priču o nastanku Hamleta: „taj je surađivao s četnicima" i sl.) Ø Bukara koji je upravitelj zadruge i glumi kralja, a ne ponaša se tako

Mjesto radnje romana Ministarstvo boli?

Amsterdam

Obilježja pjesništva nultih (90-ih) prema Bagiću

Bagić: narcističko osamostaljivanje subjekta, stilizirano „prepisivanje" svakodnevnih prizora, intertekstualnu i intermedijalnu gestualnost, žanrovsku mimikričnost, fragmentarnost i kolokvijalizaciju lirskog idioma kao uporišne točke novih pjesničkih praksi...

Kako Drndić određuje poziciju krvnika, kako žrtve, a kako bystendera?

Banalnost zla - vojska, ravnodušni su, kao administrativni posao krvnika. Bystandeska poslušnost - masa samo šuti, pasivno uživa; lakše se poistovjećuje - bystanderi: „Kod onih koji stoje po strani nikad se ne zna što misle, za koga navijaju, jer oni samo stoje i gledaju što se oko njih zbiva kao da ništa ne vide, kao da se ništa i ne zbiva. Oni žive onako kako svaki i svačiji zakon nalaže, a to im, kad ratovi završe, dobro dođe. Bystandera ima mnogo, oni su većina. Slijepi promatrači "obični" su ljudi koji igraju na sigurno, ziheraši. Oni svoje živote žele živjeti neometano. U ratu i mimo rata, ti slijepi promatrači ravnodušno okreću glavu i aktivno odbijaju suosjećati, njihova samoobmana tvrdi je štit, ljuštura unutar koje veselo se baškare kao larve. Ima ih svuda. U neutralnim vladama neutralnih zemalja, medu saveznicima, u okupiranima zemljama, medu većinom, među manjinom, medu nama. Bystanderi, to smo mi. Šezdeset godina ti slijepi promatrači busaju se u prsa vičući nevini smo jer nismo znali, a s dolaskom novih ratova i novih nevolja, naviru novi promatrači, rađaju se armije mladih i snažnih bystandera s povezima preko očiju, koji se hrane na svojoj promatračkoj nevinosti, na svojoj neuništivoj podobnosti, ti podobničari, ti omogućivači zla." (str. 96) - bijes prema jeziku à Haya se bavi slikarstvom i voli matematiku jer riječi dovode no nesporazuma

Navedi tri pjesnika pjesništva '70-ih godina.

Branko Maleš, Zvonko Maković, Milorad Stojević

Koje su 4 faze tranzicije prema Lukiću? (drama nakon '91 - nova hrvatska drama)

Darko Lukić u tekstu Kazalište, kultura, tranzicija (2011) razlikuje 4 faze tranzicije u kazalištu: - komunizam bez petokrake (društveni obrasci nastavljaju se u novom razdoblju) - vrijeme osvještavanja (Lada Kaštelan, Ivana Sajko) - vrijeme tranzicije (pomaci prema novome) - vrijeme konvergencije (ukorak s novim vremenom; pokušavaju se nadoknaditi

Tko je napisao roman i koja je tema

Djelo je napisala Ivana Sajko. Radnja: Jedna žena sjedi u baru i pije da zaboravi. Pripovijeda o ratu i o vjenčanju koje je bilo one noći kad je počeo rat. Pripovjedač potresno, ali i s prisutnošću dubokog humora pripovijeda tešku priču o jednom svijetu u ruševinama.

Kako funkcioniraju dokumentarni, a kako fikcionalni elementi u romanu Sonnenschein?

Dokumentarno: ‐ „dokumentarni roman" Ø roman u potpunosti sastavljen od dokumenata, nema zaobljenosti priče Ø dokumentira različite vrste tekstova: stvarni elementi sa suđenja, zapisa; ali i fikcionalni elementi, pseudodokumenti (npr. iskazi mrtvih ljudi) Ø „Iza svakog imena stoji priča." (9000 imena u romanu) - mnogi dokumenti nedostupni, nedostatak dokumentiranja Opiranje totalitarizmu u korist partikularnom - svijet razlika Dokumentarna fikcija - priča i arhiv --> PATCHWORK (povijest ne uključuje priču žrtve) - citati bez navoda potraga za identitetom - Lebensborn projekt (arijevska plava krv)

Koji koncept povijesti dominira u romanu? Koje su razlike, a koje sličnosti u odnosu prema prethodnicima i suvremenicima?

Dvojaki tip povijesnog romana - mix fikcije i zbilje povijest s velikim P - napuštanje Šeonoine učiteljice vs. povijest kao vampir (Traumatski relizam). - historiografska metafikcija: 1. autorefleksivnost (vraćanje teme na vlastito pripovijedanje) 2. narativni eksperiment s raznovrsnim tipovima fikcijske i fakcijske građe 3. vidljivi šavovi teksta (podsjećanje na dvije razine teksta) 4. politički angažman - upisivanje povijesti na kožu i tijelo njezinih žrtava, traumatski doživljaj povijesti - nije riječ o metafori povijesti (Fabrio), nego o krivnji zapisanoj u krvnom nasljeđu

Na što se odnosi pojam dvostruko kodiranje

Dvostruko kodiranje je pojam koji preuzima neke kodove određenog žanra i koristi ih, ali ih preispisuje iznova; automatiziraju ih, promatraju kroz dvostruku prizmu. Taj je postupak karakterističan za historijsku metafikaciju i za hrvatsko pjesništvo 80-ih.

Navedi razlike između metateatra, teatra u teatru i navedi što je mise en abyme (bezdanost).

Metateatar je modus kojim kazalište odražava svijest o samom sebi, a podrazumijeva niz dramaturških postupaka koji se pojavljuju kako bi progovarali o prirodi književnih i kazališnih artefakata. Jedan od takvih postupaka je upravo teatar u teatru. Teatar u teatru je postupak umetnute predstave koji ne problematizira toliko dramu kao književni žanr koliko postulate kazališne umjetnosti kao medija. Mise en abyme u užem smislu označava dio teksta koji zrcali neki aspekt njegove cjeline; u širem smislu obuhvaća samorazvlašćujući postupak kojim tekst ili (neuspješno) pretvara svoj dio u cjelinu (tj. izvija svoju unutrašnjost u vanjštinu) ili pak promiče svoju cjelinu (okvir) u dio. - sve ove postupke sadrži Brešanova groteskna tragedija: Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, a o njima piše u svom teorijskom tekstu Lada Čale Fledman: Teatar u teatru u hrvatskom teatru

Pjesništvo 00-ih

NULTE: LIRIKA STVARI ILI PREDMETA - nasuprot '90-ima: poetička fluidnost. Vuković: lirika stvari ili lirika predmeta. Proizlazi iz lirike '60-ih, nastala na tragu Heideggerovih teza o lirici, jeziku i istini. Za razliku od stvarnosne lirike, upućuje na neutrživost lirskih stvari - lirski spektakli: FAK Zagreb; Goranovo proljeće, Večeri Slamnigove poezije u klubu Močvara *Istaknuti autori: Sanjin Sorel (Isto i različito); Ervin Jahić (Unebo i niks); Miroslav Mićanović (Utjeha kaosa)

Što je Haya naučila na satu matematike?

Na satovima povijesti govori se o Hitleru, na satovima matematike govori se o Hitleru, na satovima gimnastike također. Ne poznajem izvjesnost, u najboljem slučaju otkrivam mogućnosti. - matematičar Renato Caccioppoli po gradu izvodi svakojake nepodopštine o kojima se priča, koje i Haya pamti.

Pjesništvo 70-ih

Obzor hrvatskog pjesništva 70-ih godina 20. st. iz temelja se mijenja. Jedna od ključnih odrednica je oslanjanje pjesničkog uma na teorijski um (međutim opjevavanje same teorije nerazumljivo je bez njezina poznavanja). Naglasak više nije na smislu pjesme, već na jeziku koji ga proizvodi 🡪 dakle u središtu interesa su jezik i jezične mogućnosti; s područja označenog interes prelazi na područje označitelja. Naglasak je na semiotici, a ne na semantici lirskog djela. - ključni pojmovi: metatekstualnost, autoreferencijalnost, smrt autora Javljaju se 2 modela pjesničkog jezika: - semantički konkretizam = konkretne mogućnosti jezika - poetska dosjetka = nadređena mu je poetska funkcija *Neki od najistaknutijih autora: Branko Maleš (Tekst); Milorad Stojević (Ondina bez magistrala); Zvonko Maković

Objasnite naslovnu metaforu priče ''Kruženje'' Ede Popovića?

Odlazak i dolazak s Hrelića, svako kupuje - svako je potrošač (djevojčica s lutkom), KRITIKA KAPITALIZMA - podržava kupnju novog ne rabljenog - poveznica Hrelić -Jakuševac

Tko su Lebensborn djeca i primjer iz djela ("Sonnenschein").

Osim logora smrti, druga najveća tajna nacističkog sustava promjene svijeta bio je tzv. projekt LebensbornNjihova je ideja bila odgojiti u nizu specijalnih domova stotine tisuća plave, snažne djece, kako bi do 1972. godine velika Njemačka dobila 120 milijuna nadljudi. Ta potpuno nevjerojatna ideja promjene ljudske vrste na cijelom planetu bila je možda i najluđa zamisao koju je ta skupina, opsjednuta mistikom, zagonetnim kultovima, alkemijom i eugenikom, ikad osmislila.*To sam našla na netu

U kojim se elementima očituje nasljedovanje proze u trapericama u romanu Sjaj epohe Borivoja Radakovića

Otpor prema dominantnim književnim strukturama i konvencionalnom moralu, upotreba slenga, premreženost teksta popularnokulturnim citatima...

Po čemu je roman Svila, škare Irene Vrkljan žensko pismo?

Ovaj se roman smatra ženskim pismom jer je prikazano tjelesno iskustvo ključno za odnose u samoj obitelji; zastupljene su oniričke scene koje se kreću prema nadrealnim slikama; prisutno pamćenje iskustava koja su obilježena ženskim tijelom.

Kako su sve oblikovana sjećanja na Jugoslaviju kod likova u romanu ''Ministarstvo boli'' D. Ugrešić?

Oživljavanje sjećanja ili manipulacija ‐ sjećanja studenata: Nevena ("Svakog prvog u mjesecu"), Boban ("Moj najmiliji strip"), Ante ("Poziv na ples"), Meliha ("Bosanski lonac"), Johanekke ("Kugle od vanile"), Selim ("Tuga za jugom"), Darko ("Ruka moje mame u ruci druga Tita"), Uroš ("Voleo bih da sam slavuj"), Mario i Igor-jedini cinični plastična torba = nomad, izbjeglica, vozi se bez putne karte à metafora

Koja je poveznica između časopisa Pitanja i poststrukturalizma

Pitanja su nastojala uhvatiti priključak s posve recentnim zbivanjima na francuskoj, a to zapravo znači svjetskoj, teorijskoj sceni. Riječ je o prijevodima i prikazima nekih ključnih tekstova teoretičara koji su kasnije zajedničkim imenom nazvani poststrukturalisti: J. Derrida, J. Lacan, R. Barthes, M. Foucault...

Koje su se pjesničke skupine formirale na početku postmodernizma?

Pitanjaši, ofovci, kvorumaši.

Dean Duda: Tranzicija i problem alata

Pojam tranzicije označava u ovom kontekstu stanje postsocijalističke transformacije, u kojemu se oblikuje specifično tranzicijsko književno polje, a osnovna obilježja tog vremena su nestalnost, nesigurnost, fleksibilnost. Duda smatra kako se književnost u tranziciji morala prilagoditi novom vremenu, ali tu je postojao „problem alata", odnosno način na koji bi se to ostvarilo. On taj način vidi u spektaklu kojim se književnost se morala inscenirati kao javni, socijalni događaj (frekventni festivali javnih čitanja u kafićima ili urbanim klupskim prostorima) - FAK − festival koji je svoju alternativnost crpio iz mrtvila književnih polja '90-ih. Osim toga, nekoliko je obilježja supkulturnog kapitala prisutno u slučaju FAK-a: a) supkulturni kapital ne može se posve prevesti u kategorije ekonomskog kapitala b) postoji sudioništvo zainteresiranih (publika, autori, organizatori) c) iluzija besklasnosti i jednakosti → redefinira poziciju pisca (autora) i čitatelja (publiku) d) dominacija i upravljanje putem medija → izostanak književne kritike (važne samo reklame)

Što je postsocijalizam?

Postsocijalizmom označavamo stanje i proturječne procese društvenih preobrazbi u zemljama bivšeg socijalističkog europskog Istoka nakon demokratskih revolucija (pad Berlinskog zida, kraj Hladnog rata). Postsocijalizam, međutim, ne funkcionira kao opreka socijalizmu, već kao nikad potpuno premošćeno stanje socijalizma. Danas je postsocijalizam intelektualna kategorija.

Nevolje s identitetom u tranziciji - nostalgija (Svetlana Boym - Budućnost nostalgije)

Riječ je o pojmovima koje možemo najbliže pripisati Dubravki Ugrešić, koja je 90-ih godina napustila Hrvatsku, ali joj se stav nakon stišavanja ratne traume prema Hrvatskoj ne mijenja. - Hoffer je skovao pojam pseudotička riječ = povratak u zavičaj + bol (tu je bol tretirao medicinski) S druge strane, Svetlana Boym u svome tekstu razlikuje dva tipa nostalgije: a) restaurativna (ona koja se koncentrira na dom i želi ga oživjeti) b) refleksivna (u istom kontekstu prevladava bol, čežnja, sjećanje se želi zaštititi od zaborava) 🡪 upravo taj tip nostalgije Boym pripisuje Ugrešić i posebno njezinom romanu Ministarstvo boli

Koja je razlika između povijesnog i novopovijesnog romana?

Rodonačelnik povijesnog romana u svjetskoj književnosti je Walter Scott, a njegov roman Waverley smatra se prvim povijesnim romanom. Scott svoje romane započinje narativnom obavijesti o povijesnim događajima fabule, a vodeću ulogu u romanima igraju historijski nepoznate ili potpuno nehistorijske ličnosti. Likovi njegovih romana pripadaju svim slojevima. Pripovjedač nakon opisa likova iznosi primjedbe o odnosu likova i povijesnih događaja, odnosno pripovjedač to obrazlaže s namjerom da pokaže utjecaj povijesti na pojedinca te prožimanje historijskih i privatnih aspekata života. Ta namjera je i najopćenitija formula povijesnog romana. S druge strane, u novopovijesnom romanu povijest općenito promatra u negativnom svjetlu, kao izvor stradanja i nesreće, a time su otvorene nove mogućnosti umjetničkog oblikovanja. U novopovijesnom romanu povijest prestaje biti učiteljicom života. Umjesto povijesnog progresa dolazi do reverzibilnih povijesnih procesa, događaji i situacije se ponavljaju, a njihove posljedice i negativno djelovanje odražava se na pojedince. Autori takvih romana su: - Feđa Šehović: Gorak okus duše - Nedjeljko Fabrio: Jadranska trilogija - Ivan Aralica: Morlačka tetralogija

Objasniti žensko pismo.

S jedne strane određeni politikom feminizma, a s druge rodnom vizurom ženskog subjekta - žensko pismo je u skladu s time razvilo specifične strategije: dekonstrukcija zapadnoeuropske kršćanske patrijarhalne matice, njezine muške moći i diskurza, tematiziranje položaja žene u obitelji; politika tijela polazna je točka i strategijsko mjesto mišljenja, djelovanja i pisanja ženskog subjekta Ovaj se roman smatra ženskim pismom jer je prikazano tjelesno iskustvo ključno za odnose u samoj obitelji; zastupljene su oniričke scene koje se kreću prema nadrealnim slikama; prisutno pamćenje iskustava koja su obilježena ženskim tijelom. (Svila, škare - Irena Vrkljan)

Razlika između odnosa prema funkciju autora u pjesništvu 70-ih i 80-ih godina

Sedamdesete godine odbacuju ideju autora, odnosno javlja se smrt autora. Osamdesete nisu odbacile ideju autora, štoviše autor se vraća na scenu, no on se muči sa svojim položajem i ovisan je o kodovima, postavlja se pitanje Što je autor?

Što je to stvarnosna proza?

Stvarnosna proza je termin koji je u hrvatsku prozu druge pol. 20. st. među prvima uveo Miljenko Jergović u svojim novinskim tekstovima. Kao termin polazi od činjenice kako je generacija prozaika koja se etablirala u drugoj polovici 90-ih godina počela pokazivati interes za stvarnost i svojom ju književnošću na neki način odražavati. Jedna od glavnih odlika pripovjedača stvarnosne proze: simulacija stvarnosti i mimetizam. Preduvjet recepcije teksta jest da čitatelj prepoznaje osobe, događaje i lokacije koje svoju povjerljivost baziraju na faktografiji kolektivnog sjećanja na nedavne događaje.

Koja je razlika između stvarnosnog pjesništva i lirike stvari i predmeta

Stvarnosno pjesništvo obilježava težnja da se pjesništvo približi popularnoj kulturi što bi ga trebalo učiniti čitljivim, a u konačnici vidljivim i isplativim u okviru kulturnog tržišta. Lirika stvari i predmeta, s druge strane, proizlazi iz lirike '60-ih i nastala je na tragu Heideggerovih teza o lirici, jeziku i istinu. Za razliku od stvarnosne lirike, ona upućuje na neutrživost lirskih stvari.

Koja su obilježja teatra krvi i sperme? ili Što je nova hrvatska drama i kako se još naziva?

Teatar krvi i sperme i in-yer-face dramaturgija (termin skovala Sanja Nikčević) dio su tzv. nove hrvatske drame. Glavno obilježje takve dramaturgije jest izravnost, brutalnost i realističnost, koja kod gledatelja izaziva šok ili tjeskobu. Fabula teče linearno ili je niz priča prikazan fragmentarno; vrijeme radnje najčešće nije određeno, a mjesto radnje je najčešće neki zatvoren prostor kuće, bolnice ili hotelske sobe, u kojoj se odvija radnja puna nasilja i okrutnosti. Likovi u drami skloni su problematičnom ponašanju; glavni likovi više ne postoje, jer su svi na neki način na dnu društvene ljestvice; izrazito je naglašena seksualnost, scene silovanja, ubijanja itd. Osim toga, eksperimentira se i s jezikom, odnosno jezik je vulgaran i izravan.

Proza u trapericama.

Termin proza u trapericama skovao je Aleksandar Flaker, a neke od glavnih obilježja te proze su: - opozicija svijeta mladih i svijeta odraslih - novi tip pripovjedača (mladi pripovjedač, neovisno govori li u prvom ili trećem licu) koji svoj osebujan stil izgrađuje na temelju jezika mladih (žargonizmi, vulgarizmi) i upravo na toj jezičnoj razini suprotstavlja dva svijeta - unošenje žargona mladih ljudi u pripovijedanje s izrazito urbanom, civilizacijskom stilematikom - ironičan odnos prema zatečenim vrijednostima kulturnih struktura - težnja prema mitologizaciji omladinskog nonkomformizma Osim toga, u prozi u trapericama razlikuju se tri vrste pripovjedača: - inteligentni (upoznat s tradicijom, ali ne drži do nje) - infantilni (naivan pogled na svijet, sintaktička pojednostavljivanja) - brutalni (huliganska sredina > vulgarizmi) - protomodel: J. D. Salinger: Lovac u žitu u hrvatskoj književnosti neki od predstavnika su: I. Slamnig, A. Šoljan, A. Majetić, Z. Majdak - naslijeđe proze u trapericama u romanu Sjaj epohe B. Radakovića, u kojemu se javlja otpor prema dominantnim književnim strukturama, konvencionalnom moralu, upotreba slenga, premreženost teksta popularnokulturnim citatima i dr. - razlike: novi kontekst, nova popularna kultura i društvene okolnosti koje nagovještavaju raspad socijalizma

Kako se na pripovjednoj, a zatim i na političkoj razini romana ''Ministarstvo boli'' problematizira odnos pojedinac-kolektiv?

Treba li pamtiti ili zaboraviti? ‐ od pamćenja do zaborava ‐ prije Zagreba: Uroš i Krvava bajka à bajka je pjesnički protest ‐ povratak u Amsterdam - razgovor s hrvatskim arhitektom ‐ Uroš i anonimni student (Uroš počinio samoubojstvo) ‐ obračun Igora i pripovjedačice à tvrdi da su ga samo htjeli poslati u rat i da su njeni studenti, koje je tjerala da se prisjećaju, zavoljeli državu ‐ ostanak u egzilu poraz, a povratak nemoguć ‐ rješenje: zaborav - za preživljavanje je nužan za nastavak življenja Melihini sastavci dokaz su intertekstualnosti ‐ Ksaver Šandor Gjalski, Janko Borislavić, Radmilović ‐ pojedinac-kolektiv ‐ ja-pripovjedačica (pojedinac) ‐ "mi", "naši"- kolektiv ‐ Jugoslavija naspram Holandije ‐ pojedinačne i kolektivne priče ljudi

Navedi tri postmodernističke pjesničke zbirke

Tri zbirke Branka Maleša: Tekst, Praksa laži, Placebo

Trivijalno je političko je iz Kako smo preživjeli komunizam i čak se smijali Slavenke Drakulić

Trivijalno nije teorijsko, nego ono kako žive žene u toj izvanpovijesnoj banalnosti svoga života (povijest se proizvodi na način da je javni prostor prostor muškarca, a privatni prostor prostor žena − ono što povijest ne bilježi) - ključni događaj: pad Berinskog zida (komunizam je propao na razini svakodnevnog života) - iskustva žena u zemljama bivšeg komunizma; nju zanima trivijalni život (kako se odijevaju, što jedu...); okretanje prema povijesti svakodnevice

Povezati crveno, bijelu, plavu torbu iz bucika s torbom za smece iz ministarstva boli

U MB je torba reprezentacija sjećanja od djece gdje su živjeli, a BR torba predstavlja cijeli život ovog lika (jos iz Bosne, uzeo sa sobom u Ameriku) kasnije ga je bacio niz liticu nije htio imati sjećanja na bosnu

Pjesništvo 90-ih

U ovim naraštajima u poetičkom smislu ne dolazi do radikalnih promjena, ali svojom politikom odgovara novonastalom planu zbog društvenih, ekonomskih i ideoloških promjena lirika. - jedno od glavnih obilježja jest čitljivost 🡪 čitljivost je težnja pjesništva, nova politika pjesništva, da iz sebe isključi one oblike nečitljivosti koji su ga određivali od romantizma do postmodernizma Javljaju se dvije važne grane pjesništva: - ratno pjesništvo: nastoji se izravno referirati na povijesnu stvarnost - stvarnosno pjesništvo: obilježava težnja da se pjesništvo približi popularnoj kulturi što bi ga trbalo učiniti čitljivim, a u konačnici vidljivim u okviru kulturnog tržišta *Neki od istaknutijih autora pjesništva 90-ih: Tvrtko Vuković, Evelina Rudan, Tomislav Bogdan, Krešimir Pintarić, Tatjana Gromača - karakterizira ih: kolokvijalnost, dijalogičnost, eliptičnost, vulgarizmi; bilježenje svakodnevice, seksualnosti, međuljudskih odnosa

Pjesništvo 80-ih

U pjesništvu 80-ih godina situacija je drugačija. Ono je obilježeno popularnom kulturom, medijima, melankolijom i dvostrukim kodiranjem. Ova generacija ne odbacuje ideje koje odbacuju 70-e, već ih smatraju nužnima; spajaju pjesnički jezik i jezik popularne kulture. - dolazi do reinterpretacije pjesničkih iskustava (parodijsko preispisivanje starih) - M. Mićanović rekontekstualizira vlastitu praksu u hrvatsku književnost (metajezična poezija); zaziva tradiciju od Hektorovića do poslijeratne generacije - B. Čegec tematizira ekraničnost svijeta, upućuje na nove medije i govori o odnosu prema vlastitom pisanju - D. Rešicki spaja jezik popularne i medijske kulture *Neki od istaknutijih autora: Krešimir Bagić (Jezik za svaku udaljenost), Branko Čegec (Ekrani praznine), Anka Žagar (Guar)

Na koji način Halo, halo korespondira s temom?

U radnji se čuje taj radio, radijska emisija Halo, halo ovdje Radio Zagreb.

Kako funkcionira intermedijalnost u Brešanovu tekstu? Koji mediji? Koja je njihova funkcija?

Utjecaj radija - 3 radijske emisije (1. svađa o napretku poljoprivrede, socijalni optimizam, ulaže u poljoprivredu; 2. radijska kritika, 3. zaostao mentalitet od prijašnjih problema)

Kojom godinom počinje postmodernizam u hrvatskoj književnosti i što se tada dogodilo?

Važne godine za početak postmodernizma u hrvatskoj književnosti su 1968. i 1971. Godine 1968. počinje izlaziti prva serija časopisa Pitanja, koja se bavi poststrukturalističkim teorijskim preokupacijama (J. Lacan, M. Foucault, J. Derrida). Nakon toga pojavljuju se tzv. hrvatski borgesovci, koji su po uzoru na Borgesa pisali fantastičnu književnost (P. Pavličić, G. Tribuson), a 1971. Violić je u Teatru ITD uprizorio Brešanovog Hamleta. Takvoj hrvatskoj postmodernističkoj književnosti nedostajao je „zajednički nazivnik", ali su „brojnik" zato sačinjavali intertekstualnost, metatekstualnost, autorefleksija, brikolaž, pastiš itd. Postmodernizam se najbolje ostvario na polju romana.

Kako su postavljeni likovi i odnos prema vlasti u romanu Gorak okus duše

Vicko − puno tolerantniji prema muslimanima, radije čita Ktula i Tibula nego žitja svetaca (uzor humanizma − vezano uz Crijevića, Gučetića), pjesnik i intelektualac, uviđa ujakov slom te slom njegovih ideja; u ropstvu: pomirio se sa svojom sudbinom, pomaže onika oko sebe, uspostavlja kontakte, stječe prijatelja fra Vicenzo − naivan, kao mučenik, svetac i fanatik (uporan, dosljedan, neslomljiva srca); ustraje u potrazi za istinom koja će potvrditi njegova uvjerenja, nedaće učvršćuju njegovu vlastitu vjeru; u ropstvu: pokušava pobjeći, otpor, umire zbog batina - Gučetić − pobuna protiv poretka je prijeko potrebna, pobuna protiv jednog poretka stvara novu (ne postoji progres) koji će opet biti nepravedan (ogledalo Vicku − zagovara ideju cikličnosti povijesti); izriče tezu o nemogućnosti progresa (ne mora biti pov. istinito); dok se zasniva na procesu anatemiziranja, ne može se napredivati

Koja je glavna odlika zbirke Tekst Branka Maleša

Zbirka Tekst (1978/79) javlja se u obzoru novog hrvatskog pjesništva, u kojemu se pjesništvo smatra tekstualnom proizvodnjom. I u samoj zbirci naglasak je stavljen na bavljenje jezikom i jezičnim mogućnostima, pa je na taj način naslov zbirke autoreferencijalan jer upućuje na samog sebe. Naslovi pjesama putokazi su pri čitanju pjesme, iako naizgled nemaju veze s njom. Neke od takvih pjesama su: Roman koji se pri kraju dinamizira; Pravim tekst.

Koji su dominantni književni modeli postmodernizma?

a) Novi povijesni roman (historiografska metafikacija) b) Fantastična književnost - hrvatski borgesovci (po uzoru na Borgesa, Kafku, Calvina) c) Žanrovska književnost - krimići, ljubići, erotski romani, hibrid fantastike i žanra (D. Ugrešić, P. Pavličić, G. Tribuson) d) Stvarnosno - proza u trapericama Autobiografska naracija; žensko pismo (određeni politikom feminizma i rodnom vizurom ženskog subjekta) - D. Ugrešić, S. Drakulić, I. Vrkljan

Koje su dominante teme u djelima o tranziciji (tj. nekoliko dominantnih tematsko-problemskih tendencija hrv. književnosti od 2000-ih naovamo)

a) proza koja problematizira promjene obilježene kodovima kulturne tranzicije (npr. Edo Popović, Robert Perišić) b) tekstovi koji tematiziraju nedavnu ratnu prošlost (npr. Nedjeljko Fabrio, Ratko Cvetnić) c) preslagivanja na području reprezentacije i proizvodnje rodnog i klasnog identiteta u kojemu je glavni faktor promjene sadržan u popularne kulture namijenjene ženama u tranzicijskoj strukturi osjećaja (npr. Vedrana Rudan, Julijana Matanović) d) specifična artikulacija socijalističkog razdoblja: rekonstruiranje njegove svakodnevice, popularne kulture, ideologije i konačnog raspada (npr. Miljenko Jergović, Ante Tomić)

Kako biste objasnili naslov zbirke ''Tekst'' Branka Maleša?

autoreferencijalnost, otvoren smisao - podložnost promjeni, sve oko nas je tekst, tekst u određenom okviru može postati poezija --> vrednovanje tekstova u odnosu na kontekstualni okvir - propitkivanje dotad neupitnog - model semantičkog konkretizma (konkretne mogućnosti jezika, promjena smisla tradicionalnog) - model poetske dosjetke (iznevjeravanje smisla kao nadređenog organizatora teksta) - odnos označitelja i označenog: jezik (označitelj - semiotika) ≠ smisao (označeno - semantika) - privilegiranje označenog: akustičnost, banaliziranje (jezik se ne povezuje po smislu, već po zvuku) - uloga jezika: temelj politike, polazište; pjesma = jezična tvorevina - jezik nije samo medij, već i sukreator, gradivni medij - agramatičnost - kršenje jezičnih pravila - ciljevi: osmišljavanje besmisla, nova ljepota, najveća odgovornost na čitatelju, zabava - poezija = igra (autoreferencijalnost)

Amerika i njezin unutarnji Afganistan (Kandahar); epizoda sa starcem duge bijele brade: str. 76-77 kao čehovljevska najava kasnijeg raspleta. "zamislite kako bi izgledao s bradom do pupka i turbanom" str. 216.

mjesta susreta: Amerika, kontekst susreta u drugoj kulturi - važnost Amerike kao kulturnog toposa susreta - egzotizacija Balkana - refleksija o prolasku vremena: Hasan voli ništa ne raditi; u Americi je sve isplanirano, nma praznog hoda - sudbina im je ista, uvijek će tražiti način da se uklope (Hasanova žena iz Njemačke lakše se uklopila u novu kulturu) - izmještenost − bez obzira na to gdje se naši, uvijek će doći do sukoba

Kako tu razinu pjesništva postavlja u odnos prema elementima populane kulture? Navedite primjere.

odnos prema elementima popularne kulture: Ø nogometaši - ciklus U bilom dresu (autoreferencijalno se najavljuje u pjesmi Pomrčina sunca: „Svi su se pitali zašto je Mona Lisin zagonetni smješak[1] uronio u knjigu "U bilom dresu" stanovitog Krešimira Bagića." Ø Jacques Chirac (francuski političar) i Rolland Courbis (nogometni trener) - pjesme koje su u interakciji s drugim diskurzivnim praksama (npr. narativne pjesme, pjesme koje podsjećaju na vic Ø lirika istražuje načine kojima različite naracije (mediji, politika, umjetnost) strukturiraju naše viđenje svijeta i života [1] plakat Mona Lise s knjigom u ruci na pročelju gradske knjižnice - Lopta u očima Laurenta Blanca - „nogomet je jezik za svaku udaljenost" Ø problem jezika kao osnovnog konstitutivnog elementa pjesme, ali i njezinog svijeta Ø problem pronalaženja odgovarajućeg poetskog jezika, probijanje kroz slojeve tuđih riječi da bi se došlo do vlastitog diskursa, Bagić rješava na više načina: poetikom malih stvari, moćnim sitnicama, naglašenom lirizacijom banalnih događaja iz svakodnevnog života, ukrštanjem poezije i proze

Opišite i kritički se osvrnite na predodžbu Londona u romanu i u kakvoj je to vezi s identitetom i otporom glavnoga junaka.

podnaslov dvostruki putopis: 1. opis putovanja Zagreb - London Ø vršljanje Zagrebom, u kojem ga kolege žele po partijskoj liniji otpremiti s mjesta glavnog urednika književnog časopisa zbog 'nepoćudnih' priloga Ø odlazak u London, u kojem životari na rubu gladi i dobre zabave, pere suđe, obija vrata kao trgovački putnik, tulumari po pubovima... Ø povratak u Zagreb, u nasilnu stvarnost 2. unutarnje putovanje (glavni lik se suočava s nasiljem) - London - fascinacija tuđim, Borin duhovni rodni grad Ø vokabular - manje kolokvijalizama i žargonizama Ø praksa radeći ništa

Kako je oblikovana potrošačka kultura u Ferićevom proznom fragmentu ''Šesta postaja''?

potrošačka kultura - otac i Ivan su potrošači čistačica, obitelj = potrošači ILEGALNA POTROŠNJA kapital ženskog tijela u YU namještaj=ugođaj doma + Božić: doba kupovine

Kako je oblikovano sjećanje na Jugoslaviju u Jergovićevu romanu ''Buick rivera''?

socijalizam kao politika budućnosti? - soc. i knjiž. imaju puno toga zajedničkog - utopijska ideja koju socijalizam želi postići - Dubioza kolektiv, grafiti, transparenti na demonstracijama, časopis Aktiv - umjetnost i socijalizam > mogućnost socijalizma kao budućnosti, socijalizam kao kreativna ideja Jergović se često bavi socijalizmom (eseji o različitim aspektima socijalizma) - trilogija o automobilima > automobil strukturno prožim roman, vezanost likova uz automobile - mitivi socijalizma > Hasan (Bosanac), Vuko (Srbin) − razgovor, prizivaju socijalističke motive, jugoslavenske motive (bez nostalgije) > Bosna kao mjesto s kojeg su morali otići zbog izraženih razlika, konflikt ključan u artikulaciji jugoslavenskih motiva - motivi vezani uz Jugoslaviju prikazani negativno

Izdvojite autoreferencijalna, intertekstualna i citatna mjesta u knjizi.

strukturiran kao dnevnik (kolovoz 1992.−rujan 1993.), podijeljen po mjesecima - u njemu se mogu iščitati 3 razine: 1) ratno pismo u užem smislu riječi; autobiografski zapisi o životu ratnika na konkretnom bojištu, bez spektakularnih akcija, herojstava, samohvale i oštre podjele na dobre i loše protagoniste 2) autobiografski diskurz u užem smislu riječi; samoidentificirajući glas autora- -pripovjedača-lika i njegovo propitivanje vlastitog mjesta u sadašnjosti 3) politički i ideološki diskurz; bez pristajanja uz bilo koji politički autoritet ili ideologiju - Cvetnićevi zapisi iz Domovinskog rata počinju konstatacijom: Poslao sam N.-i svoje bilješke, a s njima i jednu razglednicu našega naselja, na kojoj sam pažljivo ucrtanom strelicom označio svoj prozor. • bilješke koje su poslane prijateljici u Amsterdam, zajedno s razglednicom, posve su u skladu sa sviješću o potrebi za dokumentarnošću, materijalnim tragovima koji nadmašuju u ratu vrlo neizvjesno trajanje pojedinačnih ljudskih života, ali i ostalih materijalnih dokaza postojanja jednog čovjeka, kulture ili entiteta - osviješteni autobiografski subjekt u Cvetnića pizmeđu pisanja i života, u takvim izvanrednim uvjetima, povlači znak jednakosti - samoispitivanje i samopotvrđivanje subjekta u tekstu, traganje za na trenutke izgubljenim vlastitim Ja, posebice u okolnostima u kakvima ti zapisi nastaju - upravo je Kratki izlet razdjelnica kojom je hrvatska ratna proza ne samo dosegnula svoje vrhunce nego i napokon, nakon dugih traženja, pronašla odgovarajući, u knjiž. smislu, okvir za zbilju -'80-e: optimizam, porast kupovne moći, Sarajevska univerzijada - Svbanj − tematizira prijelaz iz '80-ih u '90-e > perspektiva euforije nakon koje „vjetar raznosi konfete"; san koji je završio u drugom, lošem snu PRIKAZ RATA - anegdote > groteskne slike, hinjena indiferentnost prema strahotama rata - sam naslov − intertekstualna veza s A. Šoljanom − mogućnost pisanja povijesti, skupina koja nekamo odlazi − nešto što se dogodilo jednom i završilo („izlet" nije nešto obavezno) - šalje razglednicu (kao s ljetovanja) - kupaonica − groteska, tjelesna odbojnost - mi koji idemo u rat vs. oni koji nisu okusili ova sranja - država vs. domovina - država: kritika; Veljača: Oba su pala > Maslenica; mijenja se distanca prema događajima i predsjeniku - domovina: uzvišeni osjećaji - rat kao jedina moguća opcija, jedini mogući način da se dobije samostalnost, suverenost - iskaz najplemenitijih pobuda - pripovjedač u ratu − ide u rat iz „najviših osjećaja"; žali se na to što je došao > dovodi u pitanje koralno pravo „drugih" da biraju - perspekriva drugih − njihovo pozivanje na odgovornost - humoristični dijelovi − aforizmi, groteske, opisi koji naoko umanjuju stvarnost; želi sugerirati da je emotivno distanciran od toga što se događa - stari vojnik = moralna veličina, ljudsko razumijevanje, moralni autoritet - opravdanost rata: samo puška donosi slobodu - civilizacija laži: sukobljene strane - pravo na samoodcjepljenje se ne može realizirati bez sile - obrana od barbarskog − obrana Europe − izokreće: Europa se ne boji Srba, nego naših izbjeglica - rat = sila koja osigurava pravo RAT VS. ŽIVOT - preživljavanje rata = mogućnost pripovijedanja - same svoje zapise osjeća kao mjesto prerađivanja onoga što se dogodilo NALIČJA RATA - groteskan - psihički disfunkcionalni likovi; osjećaj da je stalno na rubu; erozija samopoštovanja i osjećaja vlastitoga mejsta u svijetu - autorefleksivnost intimnih zapisa − pravda u koju vjeruje, sumnja koja ga prati, perspektive sada i prije - iako se Cvetnić pokušao odmaknuti od vezanosti s ratom, ipak se javlja strah -intertekstualnost: - usmena književnost - Krleža, Vojnović, Ujević, Dostojevski, Shakespeare - Magnus Buriker - kontekst: visoka (sublimno) vs. popularna kultura (kritika, humorni odnos)

Kako se Ratko Cvetnić u Kratkom izletu odnosi prema temi: rat? Što je za njega Domovinski rat? Mijenja li se taj stav kroz knjigu? Zbog čeka odlazi u rat, a zbog čeka odustaje od daljnjeg sudjelovanja? Odgovor potkrijepite citatima.

Ø kritički pogled na rat i politiku Ø dva modela 90-ih: autobiografska proza (dnevnički zapisi) i ratni izvještaj Ø naslovna referenca: Antun Šoljan: Kratki izlet, 1965. - dečki koji kreću u neizvjesnu „avanturu", tip putopisne proze, izlet je ironičan (glava se s njega može donijeti u torbi) Ø puno groteske i ironije Ø rat kao pravo na obranu: domovina = „pedljevina" koja se može obaviti samo puškom Ø rat kao gubljenje čovječnosti - pisanje je rješenje da se sve očuva Ø rat kao rješenje političkog problema Ø rat kao politička manipulacija ® kada shvaća da ono što su oni došli braniti (Dubovnik) od urbicida, to isto doživljava i drugi grad (Mostar), a oni koji su branili Dbk, sad napadaju i Mostar à vojska koja brani, postaje napadačka à prekida svoj angažman i vraća se u Zagreb

Što sve označava imenica GUAR kod Anke Žagar? Navedite primjere.

Ø može biti metafora Drugoga u izvorno lakanovski definiranu ozračju (Vuković, Pejaković, Mićanović) Ø psihosinonim ratne zbilje (Bagić) Ø etimološki može asocirati s latinskim nazivom guerra koji označava rat Ø asocira na mitologiju, ali budući da postoji jasna kontekstualizacija, GUAR ujedno predstavlja i suvremenost (i to točno određenu, hrvatsku) ‐ GUAR je jezični konstrukt - ima svoj određeni identitet i može primiti sve što mu se jezično upućuje à dakle, svojevrsni prazan pojam i onda se preko poimanja svijeta može pronaći njegovo konkretno značenje ‐ možemo reći da ga se lirski subjekt želi osloboditi jer je riječ o biću opasnosti, biću zla koje je u jasnom odnosu s kontekstom ratne kataklizme ‐ kada se govori o ratu: samo ime GUAR asocira na ratnu buku i jezu, može se smatrati ekspresemom za buku i bijes rata (zbirka nastala 1992) ‐ GUAR se piše velikim slovima kao kratica ‐ „beskrajni okvir za umjetnost praznine", „rosna životinja" - najjasnije se povezuje uz stvaralaštvo, mogućnost kreativnosti (to što se izražava, nikad nije do kraja izraženo) ‐ pjesme pod brojevima 20, 51, 59 i 60 zapravo značajnije i samostojnije jer se u njima ne spominje GUAR

Kako biste opisali lirski subjekt u knjizi Nešto nije u redu? Tatjane Gromača? Koje sve glasove preuzima lirski subjekt?

Ø pripovijedanje u prvom, drugom i trećem licu Ø lirski subjekt kao muškarac i kao žena Ø njezin pjesnički svijet „često ima naturalistička obilježja, a napučen je tzv. običnim, malim ljudima, katkad i socijalnim slučajevima, uvijek osobama koje su dobro spoznale praznost i tjeskobu egzistencije, ali nerijetko čuvaju svoje male emocionalne oaze koje Ø Tatjana Gromača voli osvijetliti (npr. u sugestivnim pjesmama Geografija i Tetovaža) Ø ona u svoj poetski svijet uvodi beskućnike, pijance, skiheadse, poštare, opasne tipove, Ciganke, dućanske kradljivce, zeljanke (sjajna Marika Ljulj, možda najbolja pjesma zbirke), prizore oskudnih i otužnih zagrebačkih noćnih provoda, prehlađene jajnike, ali i atraktivnije teme (lažne) otmice (Otmičari nisu dolazili) i (navodne) pedofilije (Luigi)

Kojim se pripovijednim strategijama služi da bi opisao ratne prizore? Posebno u prvom dijelu knjige.

Ø puno groteske i ironije

Kritika u djelu Hamlet

Ø u djelu ima nekoliko dijelova koji se ne uklapaju u ostatak djela te izgledaju kao kakvi komentari Ø riječ je o kritici upućenoj kazalištu, čuje se u programu, a odnosi se na stvarnu izvedbu Hamleta u HNK-u u režiji Tomislava Auera Ø umjesto da kazalište služi kao svojevrstan forum za raspravljanje i diskutiranje o društvenim problemima, nalaže se veličanje Partije i revolucije Ø općenito se ta politička sfera proteže kroz cijeli roman: Bukara svako malo spominje da je Prvoborac, iako nije u pravom značenju te riječi, likovi gotovo neprestano kritiziraju originalno djelo jer nije prilagođeno njihovima stavovima i sredini u kojoj žive te se čak i žale na "prefini"

O čemu Fađa Šehović govori u predgovoru svog romana Gorak okus duše?

Šehović na početku donosi stihove iz Borgesove Pjesme o darovima, koja nagovještava ono što nadolazeći tekst donosi, odnosno služi kao moto. Kako Borgesova strofa govori o pitanju autorstva, treba napomenuti da svoje romane jedno vrijeme pisao pod pseudonimom Raul Mitrovich, vjerojatno zbog društvenih (ne)prilika. Istodobno se na taj način poigrao s pitanjem autorstva i pitanjem fikcije i fakcije. U predgovoru romana čitatelju se predstavlja fantomski Autor tvrdeći kako tekst nije „originalan", već je napisan na temelju pronađene rukopisne građe, napominjući da je Autor samo priređivač pronađenoga rukopisa, samo posrednik u prenošenju priče, a ne i njezin tvorac. Djelo je na taj način postavljeno i u autoreferencijalan okvir. Izdvojeni Borgesovi stihovi i Šehovićev roman postavljaju možda i sljedeće pitanje: Tko je taj koji sebe može prozvati autorom nekoga teksta, njegovim originalnim tvorcem?

U čemu se, prema Drakulić, sastoji politički potencijal „ženskog pisma" ili identiteta? Kako jezgrovito sažima svoj stav o tome?

Šminkanje, šivanje - trivijalan i političan S time je odrasla te joj je zato važno te da pokaže politiku tog vremena kroz trivijalne stvari. komunizam je propao na razini svakodnevnog života: trivijalno nije teorijsko,nego ono kako žive žene u toj izvanpovijesnoj banalnosti svoga života (povijest se proizvodi na način da je javni prostor prostor muškarca, a privatni prostor prostor žena − ono što povijest ne bilježi) - muško/povijesno = javno; žensko = privatno - ključni događaj: pad Berinskog zida − ne prikazuju se trivijalne stvari (filmovi) - iskustva žena u zemljama bivšeg komunizma; nju zanima trivijalni život (kako se odijevaju, što jedu...); okretanje prema povijesti svakodnevice (politika nije apstraktna − utječe na svakodnevni život ljudi; jagode = luksuz)

Kojim se strategijama služi kako bi opisala i podrovala načela patrijahalnog rasuđivanja („mitologiju mudologije")?

‐ Mitologija mudologije Ø muda= muške spolne žlijezde, testisi; logos= riječ, zakon Ø svjetonazor uvjetovan djelovanjem muških spolnih žlijezda Ø tri principa: seksizam, tradicionalizam i totalitarizam - mudolozi = širitelji patrijarhalne ideologije; temelji seksizma, tradicionalizma i totalitarizma - mušk način mišljenja/razmišljanja

Perišić- Šoping: Objasnite drugost i razliku Filipa i Anele u odnosu na okolinu. Objasnite jalovost njihova čina otpora kroz šoping.

‐ karikirana verzija idealnih likova potrošača (kao na reklamama) Ø parodiranje potrošačke ideologije: napune kolica i ostave ih nasred dućana Ø kupnjom dviju limenki piva žele pokazati otpor (jedino si to mogu priuštiti, bijeg od stvarnosti) Ø jalovost: uzimanje Pampers pelena Ø koriste prostor, a ne proizvode ‐ tranzicijski kontekst: likovi su dio potrošačkog društva, neimaština, nezaposlenost ‐ razgovor za posao = prodaja „nekih super proizvoda" ‐ Zagreb je prikazan kao neutralno mjesto ‐ šoping = terapija i utjeha za njihovo beznadno stanje à točnije: vježba velekupovine ‐ njihova šoping lista: on bira gulaše, a ona vegetarijanske paštete, pelene i sl. à pokazuje identitet kakav bi mogli imati da si to sve mogu priuštiti

Opišite obilježja postmodernističkih književnih postupaka u romanu ''Ministarstvo boli'' D. Ugrešić?

‐ sjećanja na Jugoslaviju ‐ prva sjećanja iz Berlina ‐ prizivanje sjećanja - prizivanje sjećanja naspram ideološkog nametnutog zaborava, stvara otpor ideološkom nametnutom zaboravu ‐ katalogizacija bivše jugoslavenske svakodnevnice ‐ nostalgija je oblikovana pomoću čežnje Postmodernistička književna obilježja u djelu ‐ intertekstualnost - spominju se drugi autori ‐ male priče (svjedočenja) - likovi iznose male anegdote, događaje ‐ citatnost - na početku svakog dijela i povezani s istim javljaju se i autorske bilješke u kojima autorica zahvaljuje

Slavenka Drakulić - ideologija

‐ tri velike cjeline: 1) feminizam i komunizam 2) rat i raspad Jugoslavije 3) poratno vrijeme, vrijeme tranzicije ‐ temeljna teza: problematika žene, pojava feminizma

Zašto je propao komunizam? Koje su razlike između Istočne i Zapadne Europe prema Drakulić? Koja je glavna motivacija pisanja pisma u SAD?

‐ zašto je propao komunizam? Ø trivijalno je političko: „Baš su ti trivijalni aspekti - sitnice - ono što me zanimalo: što ljudi jedu, kako se odijevaju i govore, gdje žive, mogu li kupiti sredstvo za pranje rublja? Ukratko, poželjela sam sve te fragmente nove sadašnjosti povezati sa svojim sjećanjima na život u komunizmu." Ø komunizam je propao na razini svakodnevnog života: trivijalno nije teorijsko, nego ono kako žive žene u toj izvanpovijesnoj banalnosti svoga života

Zašto Čegec piše o „ekranima praznine"? Koje sve slike koristi za kadriranje? (Prozor, fotografija, video trake)?

‐ „ekraničnost svijeta" − upućenost na nove medije ‐ Svjetlost kordiljera D. H. Lawrencea Ø borba s melankolijom, ne distancira se (boli ga zub, muči se s rečenicom) Ø mjesta koja je pronašao, „kliženje autorove pozicije" referira u znanstvenom tekstu Ø svjetlost kordiljera = znači mu nešto konkretno (referencijalnost pjesničkog teksta nije dovedena u pitanje, mogućnost da se nešto iz pjesme dogodi u stvarnome životu nije upitna) Ø pjesnik = onaj koji dešifrira, skuplja kodove i iskustva Ø nužnost institucionalnog pozicioniranja (književnost, kultura)