Fotografija 1
Onda je veća dubinska oštrina
Ako imamo manji otvor blende
Onda nam je manja dubinska oštrina
Ako nam je veći otvor blende
Mehanizam u objektivu koji regulira količinu svjetla koja prođe kroz isti, utječe na dubinsku oštrinu
Blenda
Sa vrijednostima 1, 1.4, 2, 2.8, 4, 5.6, 8, 11, 22, 32, 64,...
Blendu označavamo
Prva "vrsta" kamere, zrcalna slika, koristi se u umj, koncept poznat 400 god p.n.e
Camera obscura je
Vidni kut (npr 50mm)
Milimetraža je
Žarišn duljina objektiva, blenda, udeljenaost toče fokusa od senzora, veličina senzora
Na dubinsku oštrinu ujteču
Veličinu otvora zaslona
F broj označava
100, 200, 400, 800, 1600, 3200, 6400, 12800...
ISO (numeriranje)
Veći ISO označava veću osjetljivost na svjetlo
ISO , osjetljivost na svjetlo
Manja osjetljivost = veća gustoća srebrnih soli (manje zrnatosti na fotografiji) Veća osjetljivost = manja gustoća srebrnih soli (više zrnatosti na fotografiji)
ISO kod analogne fotografije
Manje osjetljivost = veći napon na senzoru ( manje šuma na fotografiji) Veća osjetljivost = manji napon na senzoru ( više šuma na fotografiji)
ISO kod digitalne fotografije
DSLR/SLS (single lens reflex), TLR (twin lens reflex), Mirrorless, tehnicka kamera/ kamera velikog formata
Vrste kamere
Fiksini objektivi i zoom objektivi
Vrste objektiva
Konstrukciji (fiksni ili zoom) i po zarišnoj duljini
Vrste objektiva djelimo po
Je manja osvjetljivost
Za ISO manji broj
Veća osjetljivost
Za ISO veći broj je
Onda imamo više svjetla a ako je veći broj = manje svjetla
Za blendu ako je manji broj
Trajanje propusnosti svjetla (dispozicija), mjeri se u sekundama
Zatvarac kontrolira
1, 1/2, 1/4, 1/8, 1/15, 1/30, 1/60, 1/125, 1/250,....
Zatvarač (numeriranje)
Kraće vrijeme = manje svjetla
Zatvarač duže vrijeme = više svjetla
Mehanizam koji regulira trajanja prolaznost svijetla, vrijeme propusnosti svjetla mjerimo u sekundama
Zatvarač je
Vidni kut je veći/ širi od pogleda jednim okom, deformira stvarnost (naglašava perspektivu), odlikuje ga dubinska oštrina
Širokokutni objektiv
Film (analogna fotografija, srebrne soli), senzor (digitalna foto, CCD, CMOS, MOS)
Digitalni senzor (površna osjetljiva na svjetlo)
Objektiv i tijelo aparata
Djelovi fotoaparata su
Prsten za izoštravanje, prsten za zumiranje, oznake žarišnih duljina, prekidač za odabir načina izoštravanje (manual fokus ili auto fokus), priključak za objektiv (kucište)
Djelovi zoom objektiva su:
Je područje prihvatljive oštrine
Dubinska oštrina
Ukupna količina svjetla koja pada na fotoosjetljivi sloj (film ili senzor)
Ekspozicija
Od 35 mm do 55 mm ( razlog da ne dođe do deformacije)
Kad fotografišemo protrete koju milimetražu koristimo?
Tehnička kamera/kamera velikog formata, rangefinder (kamera s trazilom), TLR (kamera s zrcalim tražilom- dva objektiva), SLR (kamera sa promjenljivim objektivima) i mirrorless (kamera sa digitalnim tražilom)
Koje su vrste kamere?
Standardi objektiv, širokokutni objektiv, uskokutni objektiv
Objektive dijelimo i po zarišnoj duljini
Standardni ili srednji, širokokutni, teleobjektivi
Objektivne djelimo po vidnom kutu:
ISO
Osjetljivost označavamo sa vrijednost
Oštriji, otporniji i veći otvor blenda
Prednosti fiksnih objektiva
Veci raspon mogucnosti
Prednosti zoom objektiva
Se koristi za ručno fokusiranje kad je prekidač podešen na MF
Prsten za izoštravanje
Na zoom objektivima služi za promjenu žarišne duljine objektiva (približavanje ili udaljavanje snimane svene)
Prsten za zumiranje
Nastala 1826./27. god Joseph Nicephore Niepce
Prva fotografija
Srce svakog digitalnog fotoaparata, komponenta najodgovornija za postignuce kvalitetu snimljene slike
Senzor je
Proces koji nastaje iz kamere obscura se zove dagerotipija
Sta je dagerotipija?
Daje nam "stvarnu" sliku, slican našem oku
Standardni objektiv
Na leica formatu (36x24mm) je cca 50mm objektiv, na APS-C (24x18mm) je cca 35mm objektiv
Standardni ovjektiv (brojevi)
Su zrcalo, zatvarac, film, senzor, procesor i pohrana
Tijelo kamere
1. Skupine leće 2. Motora za izoštravanje 3. Zaslona/blende
Unutrašnjost svakog objektiva sastoji se od tri osnovna djela:
Vidi kut je uži/manji od pogleda jednim okom, deformira stvarnost (izravna perspektivu), odlikuje ga mala dubinska oštrina
Uskokutni objektiv