Geografija

Stratigrafija

Bavi se geološkom prošlošću Zemlje proučavanjem slojeva i fosila koji se u njima mogu pronaći

Rasjedi

Broje pukotine duž kojih dolazi do većih manjih pomaka stijena, nastaju zbog gibanja litosfernih ploča ili kao posljedica lokalne tektonike, sastoji se od krila, paraklaze (pukotine), skoka i hoda, normalni, reverzni...

Bore

Deformacije slojeva čije valovito savijanje nastaje djelovanjem subdukcije ili izdizanjem i spuštanjem dijelova kontinenata, mogu biti uspravne, kose, prebačene

Konzervativne granice

Dolazi do pomicanja litosfernih ploča jedne uz drugu, dodirivanje (smicanje) ploča, potresi (San Andreas) - Pacifička i Sjevernoamerička

Granice litosfernih ploča

Konstruktivne, destruktivne i konzervativne

Elementi položaja sloja

Njegovo pružanje, nagib i smjer nagiba

Vulkani

Oblici koji su nastali akumuliranjem materijala koji je izbio kroz jedan ili više otvora na Zemljinoj površini, povezuju rastaljenu unutrašnjost plašta i površinu kore, oko njeg je plodno tlo

Timor (stršenjak)

Oblik rasjeda koji nastaje od 2 ili više rasjeda kad središnji dio rasjeda ostaje stršiti, a krila se bočno stubasto spuštaju (Moslavačka gora)

Potresni valovi

Od hipocentra se kružno šire te im snaga opada s udaljenošću, prenose oslobođenu energiju u svim smjerovima

Hipsografska krivulja

Odnos visina kopna i dubina mora (Mt. Everest - Challanger)

Udubine

Ponikva, uvala, kotlina, zavala, bazen (negativni oblici)

Dijastroma

Pukotina između 2 sloja

Mezozoik

Unutar fanerozoika, zajednički kontinent Pangea, 3 perioda, alpska orogeneza, dinosauri

Geomorfologija

Znanost o reljefu koja proučava njegov postanak i razvoj te oblike koje nastaju različitim procesima

Vulkanolozi

Znanstvenici koji proučavaju vulkane i analiziraju uzorke stijena, pepela i plinova

Koliko km2 zauzima Zemljina površina

510 mil. km2

MCS ljestvica

Bilježi jačinu potresa na površini Zemlje, ljudska opažanja, od 0 do 12

Uzvisine

Brijeg, brdo, gora, planina (pozitivni oblici)

Epirogeni pokreti

Dugotrajna pomicanja velikih dijelova Zemljine kore pri čemu ne dolazi do boranja, rasjedanja i navlačenja, regresija (povlačenje mora), transgresija (prodiranje mora na kopno), obalna i priobalna područja

Orogeneza

Dvije ploče se sudaraju sa kontinentskom korom te dolazi do rasjedanja i izdizanja dijelova ploča koje se dodiruju, nastaju planinski lanci

Geološka prošlost Zemlje

Eoni, ere, periodi, epohe i doba

Popratne vulkanske pojave

Fumarole - otvori na kojima kroz pukotine lave izbijaju plinovi i vruća para Mofete - izbija uglj. dioksid Solfatare - otvori iz kojih izbija sumporovodik,kasna faza vulkanske aktivnosti

Paleozoik

Geološka era unutar fanerozoika, 6 perioda, geomorfološke, klimatske i biološke promjene, 2 velike orogeneze (Vogezi, Rodopi)

Unutrašnje sile

Grade i oblikuju najveće reljefne oblike na Zemljinoj površini. Pokretači su toplina Zemljine unutrašnjosti i njen tlak te gravitacijska sila.

Relativna starost

Iz 17. st. određivanje starosti stijena na osnovi njihova međusobnog položaja i obilježja, određuje se pomoću provodnih fosila

Antiklinala

Izdignuti dio bore, najizbočeniji dio je tjeme

Minerali

Izgrađuju stijene, sastavni dijelovi litosfere, homogene tvari određene kemijske građe (atomi, ioni i molekule), nekoliko razreda (najzastupljeniji su silikati), nastaju kristalizacijom magme

Gutenbergova zona diskontinuiteta

Između jezgre i plašta

Potresi

Iznenadna i kratkotrajna podrhtavanja tla koja nastaju zbog oslobađanja energije u litosferi, brzi nastanak, stalni, bez upozorenja

Sastav Zemlje

Jezgra, plašt i kora

Provodni fosili

Karakteristični za manja geološka razdoblja, uz njihovu pojavu u stijenama moguće je odrediti redoslijed i starost slojeva te moguće poremećaje koji su se događali prilikom njihova taloženja ili sedimentiranja

Najzastupljeniji elementi u Zemljinoj kori

Kisik (46%) i silicij (27%)

Sinklinorij/antiklinorij

Kompleksne ili složene bore koje tvore više različitih pojedinačnih bora

Kontinentalna kora

Kontinentalni dijelovi Zemlje, 35% Zemljine površine, granitna kora (granit), - sial (Si, Al), metamorfne i sedimentne stijene, najdeblja ispod planina, najtanja ispod starih platformi i štitova

Destruktivne granice

Litosferne ploče se "sudaraju", podvlače jedna pod drugu, podvlačenje (subdukcija), razaranje Zemljine kore (uništavanje litosfere), dubokomorski jarci (brazde), hipocentri - Južnoamerička i Nazca ploča

Konstruktivne granice

Litosferne ploče se međusobno udaljavaju, razmicanje (spreading), srednjooceanski hrptovi (ispod morske razine) - Sjevernoamerička i Euroazijska

Krater

Ljevkasta udubina na vrhu vulkana

Richterova ljestvica

Logaritamska ljestvica kojom se izračunava količina oslobođene energije u hipocentru potresa, od 1 do 10 (više od 10 - epski potresi)

Vrste potresnih valova

Longitudinalni (najbrži, vibriraju u smjeru širenja) i transverzalni (sporiji, vibriraju okomito na smjer širenja)

Lava

Magma koja izbije na površinu

Najmanji oblici reljefa (+primjeri)

Mikrooblici (dine, ponikve) ili nanoforme (kamenice, škrape)

Amorfni minerali

Minerali nepravilne unutrašnje građe, staklaste građe

Kristali

Minerali pravilne unutrašnje građe (kristalna rešetka)

Izvori uz vulkansku aktivnost

Mineralni (obogaćeni mineralima) i termalni (topla voda izbija na površinu, temp. veća od temp. zraka, gejziri - vruća voda, visok tlak, Old Faithful)

Hipocentar (žarište)

Mjesto (u litosferi) iz kojeg se potresni valovi šire u obliku koncentričnih krugova, duboki, srednje duboki i plitki

Epicentar

Mjesto na Zemljinoj površini gdje se potres najjače osjeti, iznad hipocentra (posljedice su najintenzivnije)

Vanjski procesi

Na određeni način preoblikuju reljefne oblike, razgrađuju i mijenjaju. Pokretači Sučeva sila i privlačna sila Sunca i Mjeseca

Teorija tektonike ploča

Na temelju Wegenerove teorije, kretanja litosfernih ploča koje su uronjene u Zemljin plašt i kreću se zbog konvekcijskog strujanja magme

Kenozoik

Najmlađa geološka era, 3 perioda, razvoj sisavaca (ljudi), alpska orogeneza (Dinaridi, Alpe, Himalaje)

Sloj

Nakupina minerala koja je obrubljena s 2 plohe, građen od sedimentnih stijena, osnovni oblik u litosferi

Tektonska graba (potolina)

Nastaje spuštanjem dijelova Zemljine kore duž jednog ili više normalnih rasjeda (dolina Rajne, Mrtvo more)

Štitasti vulkani

Nastaju kada se rijetka lava koja žitko curi širi u ploče, blage padine, Mauna Loa i Mauna Kea

Magmatske (eruptivne) stijene

Nastaju kristalizacijom magme, mogu biti intruzivne (proces se događa u dubljim dijelovima atmosfere) ili efuzivne (lava se izlije na površinu i dolazi do naglog hlađenja)

Metamorfne (preobražene) stijene

Nastaju preobrazbom magmatskih, sedimentnih ili starijih metamorfnih stijena, utjecajem ranih čimbenika mijenja se mineralni sastav i struktura

Sedimentne (taložne) stijene

Nastaju razgradnjom drugih stijena, u vodi otopljeni materijal se taloži (sediment) te se pod određenim uvjetima pretvara u stijenu, 75% Zemljine površine, razlikujemo klastične, kemijske i biogene

Ugasli vulkani

Nemamo pisanih povijesnih dokaza o njihovoj aktivnosti

Cinderski vulkani

Niski vulkani (do 500m), većeg nagiba od 35°, piroklastični materijal, Paracutin (Meksiko), Mjesečev krater (Idah, SAD), područje Islanda

Litosferne ploče

Osnovne strukturne jedinice Zemljine površine (Euroazijska, Afrička...)

Fosili

Ostatci ili otisci biljaka i životinja koje su ugibale u doba nastanka određenih sedimentnih stijena te se u njima uspijevale i sačuvati

Oblici vulkana

Ovise o lavi koju izbacuju - štitasti, cinderski i stratovulkani Prema aktivnosti - aktivni i ugasli

Najveći oblici reljefa (+primjeri)

Planetarni oblici (kontinenti, srednjooceanski hrptovi)

Plohe diskontinuiteta

Plohe u kojima potresni valovi skreću.

Vulkanizam (magmatizam)

Pojave i procesi vezani uz izbijanje užarene mase na Zemljinoj površini

Tsunami

Potresni razarajući morski val, epicentar na morskom dnu, >7.5 po Richteru, velika brzina, pri obali raste visina

Kora

Površinski, najtanji i najviši dio Zemlje, vanjski sloj, ispod kopnenih i oceanskih dijelova

Dijageneza

Pretvaranje sedimenta (naslage) u stijenu pod određenim uvjetima, 2 vrste : kompakcija (jednostavnija, smanjenje obujma istiskivanjem vode) i cementacija (ispunjavanje praznog prostora)

Litosfera

Prijelaz između žitkog dijela plašta i čvrste kore na površini Zemlje

Pacifički vatreni prsten

Prostor uz rub Pacifičke ploče, najaktivniji, Japan

Prijelazna kora

Prostori dodira oceanske i kontinentalne kore, nestabilna područja unutrašnjih mora, 5%, potresi, vulkani

Dijaklaza

Pukotina koja prolazi kroz više slojeva (Velebit, Dinaridi)

Geotermijski stupanj

Rast temperature s porastom dubine (prema unutrašnjosti Zemlje), svaka 33 metra za 1 stupanj

Izljevi

Relativno mirna i jednolična izbijanja lave duž pukotine, manja količina vodene pare, nastaju izljevne ploče (Meksička visoravan, Parana, Dekan)

Proterozoik

Sastoji se od 3 ere, oblikovanje reljefa u nekoliko orogeneza, stvaranje atmosfere (kisik), ledeno doba

Arhaik

Sastoji se od 4 ere, dolazi do hlađenja Zemlje i formiranja krutih dijelova kore, prvi tragovi života na Zemlji (cijanobakterije)

Erupcije

Snažni procesi koje prate eksploije, izbijanje užarenih para i plinova, pepela itd., veća količina vodene pare

Plašt

Središnja zona u Zemljinoj građi, 3 dijela : donji (Mg, Si, Fe), središnji (prijelazna zona, konvekcijska gibanja magme), gornji (stjenovit dio omotača, ultrabazične stijene)

Jezgra

Središte, najveća moguća temperatura i tlak, građena od teških elemenata (Nikal, Željezo) - NiFe, unutrašnji dio (čvrst) i vanjski dio (žitka metalna masa, konvekcijska gibanja)

Kratoni

Stari i stabilni dijelovi atmosfere sačuvani u središnjim dijelovima litosfernih ploča

Navlake

Strukturne jedinice litosfere kod kojih se starije naslage prebacuju i navlače iznad mlađih (Alpe)

Reljef

Sve ravnine i neravnine na Zemlji

Potresi prema postanku

TEKTONSKI (najbrojniji [90%], najsnažniji, nastaju zbog pomicanja litosfernih ploča), VULKANSKI (nastaju uz vulkane kao posljedica kretanja magme iz unutrašnjosti prema površini, srednja jačina) i URUŠNI (nastaju urušavanjem materijala koji nadsvođuje podzemne šupljine, odronjavanje i klizanje terena, mala jačina i domet)

Alfred Wegener

Teorija o plutanju kontinenata (mobilistička teorija), Pangea, kontinenti se kreću plutanjem siala po simi, neprihvaćeno

Sinklinala

Udubljeni dio bore, najuvučeniji dio je dno

Seizmograf

Uređaj koji registrira podrhtavanje tla, bilježi seizmograme - zapisi čijom se analizom dobiva veličina magnitude nekog potresa

Magma

Užarena i rastaljena masa stijena koja se giba prema površini, na površinu može izbiti erupcijom ili izljevom

Eoni

Velika geološka razdoblja na koje dijelimo geološku prošlost Zemlje. To su had, arhaik, proterozoik i fanerozoik

Aktivni vulkani

Vulkani koji su danas aktivni, poznato iz povijesti da su prije bili aktivni, konstruktivne i destruktivne granice

Stratovulkani

Vulkani čije vulkanske kupe imaju pravilan stožasti oblik, slojevi vulkanske prašine i stijena, najopasniji (najveće tragedije), Fuji (Japan), Pinatubo (Filipini), Mt. Rainier (SAD), Mt. St. Helens (SAD)

Materijali koji izbijaju iz vulkana

Vulkanske bombe, vulkanski blokovi, lapili, tuf

Apsolutna starost

Zasniva se na brzini raspada radioaktivnih elemenata (Uranij, Rubidij, Ugljik)

Zračno sedlo

Zbog djelovanja egzogenih procesa ima razoreno tjeme antiklinale

Mineralogija

Znanost koja se bavi proučavanjem minerala

Petrologija

Znanost koja se bavi proučavanjem stijena

Seizmologija

Znanost o potresima i pojavama vezanih uz njih (otkrivanje uzroka, vrijeme pojavljivanja, područje, šteta)

Had

najstariji eon, Zemlja je rastaljena masa živog vulkanizma bombardirana asteroidima, proces diferencijacije (teži elementi tonu prema središtu, lakši se uzdižu k površini)

Stijene

nakupine jednog ili više minerala u različitim omjerima i odnosima, 3 osnovne skupine

Oceanska kora

Čvrsta oceanska podloga, 60% kore, bazaltna kora - sima (Si, Mg)