završni hidrotehnika
Koje se sve vrste mjera primjenjuju u borbi protiv erozije i u cilju zaštite od bujičnih poplava?
Tu se zapravo radi o specijalnoj kombinaciji protuerozijskih radova i mjera - hidrotehnički, šumskotehnički i agrotehnički radovi, te ekonomske, administrativne, prosvjetno-odgojne i propagandne mjere, s kojima se utječe na određeni bujični sliv ili erozijsko područje.
Na što nam ukazuje koncentracija sadržaj kisika u vodi?
Ukazuje nam na to koliko se organskih masa nalazi u vodi,zelenih biljaka (npr. ako u jezeru puno organske mase - troši se kisik i stvaraju toksični plinovi), dok kisik u vodu dolazi procesom fotosinteze zelenih biljaka u vodi ili iz atmosfere).
Mulj - kao nusprodukt pročišćavanja otpadnih voda (kako ga se može obraditi).
Uklanjanjem lebdećih i otopljenih tvari iz otpadne vode dobiva se koncentrirani otpad - mulj.
Zašto je važno osigurati raznovrsne životne uvjete u prirodi, pa tako i u vodnim resursima?
Što raznovrsniji životni uvjeti (npr. usporeni tokovi s brzim pritokama, različite morfološke forme akumulacija, aeracija toka nizvodno od brana...), kako bi se stvorila što veća raznovrsnost, a time i što uspješnija stabilizacija.
Što je intenzitet kiše?
veličina oborina u vremenu (l/s/ha)
Što je računsko povratno razdoblje (period) i koliko on iznosi kod projektiranja kanalizacijskih sustava?
za sekundarnu mrežu: 1 godina- za glavnu mrežu: 2 godine- za glavne kanale: 5 godina- za izuzetno važne dijelove grada (muzeji, spomenici, arhivi): 5-50 godina
Zašto se izrađuje studija utjecaja na okoliš za neke građevine?
è Da bi se spriječili negativni trendovi, treba znati ulogu vode u prirodnoj sredini, te značajke te sredine. Poznavajući značajke planiranih zahvata - može se upoznati i s mogućim posljedicama po tu sredinu. Stoga je za svaki relevatniji vodnogospodarski zahvat ili sustav potrebno izraditi ekološku studiju - studiju utjecaja na okoliš.
Zašto se na pregradama izvode otvori (prorezi)?
Kod masivnih pregrada moraju se ugraditi odvodni prorezi kako bi se smanjio tlak vode
Gdje se voda može ispuštati nakon septičke jame?
U upojna polja - U upojne bunare
Nabrojite vrste pročišćavanja otpadnih voda (ukratko znati reći nekoliko riječi o svakoj vrsti te o svakom procesu).
- Mehaničko ili prethodno (primarno) pročišćavanje: Obuhvaća: a) Rešetanje: process uklanjanja krupne tvari iz otpadnih tvari radi zaštite crpki i drugih djelova uređaja za pročišćavanje pomoću rešetki i sita b) Usitnjavanje: proces koji ili potpuno zamjenjuje rešetanje ili se primjenjuje nakon grube rešetke. Krupne tvari se usitne i isijeku na čestice 3-8mm pomoću usitnjivača i odvode na daljnje pročišćavanje bez opasnosti začepljenja i oštećenja crpki i drugih dijelova uređaja. c) Taloženje (pjeskolov) d) Isplivavanje (mastolov): process uzlaznog kretanja čestica raspršenih u vodi kojima je gustoća manja od gustoće vode (ulja i masti) e) Izjednačavanje (egalizacija): process zadržavanja otpadnih voda u spremniku da se izjednače temeljna svojstva vode f) Neutralizacija: proces promjene koncentracije vodikovih iona, pH vrijednost,... provodi se mješanjem kiselih i bazičnih voda - Biološko ili naknadno pročišćavanje: temelji se na aktivnosti mikroorganizama koji razgrađuju mrtvu organsku tvar upotrebljavajući je kao hranu za gradnju novih stanica, uz stvaranje plinova i nerazgradivog ostatka. Obuhvaća: a) Mehaničko pročišćavanje (rešetanje, pjeskolovi, isplivavanje, izjednačenje...) b) Taloženje i isplivavanj c) Biološke procese (u aeriranim spremnicima s aktivnim muljem, lagunama, prokapnicama, okretnim biološkim nosači, anaerobnim digestorima) d) Taloženje u naknadnim taložnicima, isplivavanje i procjeđivanje: za bistrenje vode pročišćene biološkim procesima u kojoj se još nalazi pahuljičastog mulja. e) Dezinfekcija - Fizikalno-kemijsko pročišćavanje a) Mehaničko pročišćavanje (rešetanje, usitnjavanje, pjeskovovi, izjednačenje,..) b) Zgrušavanje (proces destabilizacije koloida i fosfata, smanjuje se količina pjene i masnoće), pahuljičenje, kemijsko obaranje (proces kojim se uklanjaju nepoželjne otopljene tvari iz otpadnih voda dodavanjem reagensa) c) Taloženje, isplivavanje i procjeđivanje d) Adsorpcija (iz otpadnih tvari se uklanjaju nerazgradivi spojevi, miris i boja), ionska zamjena (proces zamjene iona između krutine i vode) i membranski procesi (proces kojim se kroz polupropusne membrane propušta voda i neke otopljene tvari, a zadržavaju tvari koje treba ukloniti iz vode) e) Dezinfekcija
Nabrojite vrste erozije prema uzroku i objasnite svaku vrstu posebno.
1. PLUVIJALNA erozija - nastaje djelovanjem kiše i može biti ubrzana i usporena 2. FLUVIJALNA erozija - nastaje kao posljedica koncentriranog tečenja vode bujična erozija - ona izaziva najveće štete, ovisi o terenu, te je izazvana koncentriranim intenzivnim oborinama u brdskim područjima riječna erozija 3. EOLSKA erozija - nastaje djelovanjem vjetra 4. ABRAZIJA - nastaje kao posljedica djelovanja valova i struja - karakteristično za mora i jezera 5. GLACIJALNA erozija - nastaje kao posljedica djelovanja leda 6. TERMOGENA erozija - nastaje uslijed temperaturnih promjena - karakterizirano raspadanjem i rušenjem stijena 7. ANTROPOGENA erozija - nastaje djelovanjem čovjek 8. Za eroziju nastalu djelovanjem kiše, tekuće vode i leda postoji zajednički naziv - VODNAEROZIJA
Od kojih se procesa/faza sastoji erozija, opišite?
1. odvajanje čestica tla od ukupne mase ili produkcija - destrukcija strukture agregata koja dovodi do odvajanja čestica tla 2. premještanje odnosno transport čestica tla 3. taloženje ili deponiranje erozijskog nanos
Objasnite površinsku, dubinsku i mješovitu eroziju i podvrste.
1. površinska erozija - jednoliko je odnošenje čestica tla po cijeloj površini, Zbog površinskog otjecanja vode, naziva se još i međubrazdasta erozija, 2. dubinska, brazdasta ili linearna erozija 3. mješovita erozija (kombinacija površinske i dubinske erozije). POVRŠINSKU EROZIJU čine: 1.1. kišna erozija - razaranje strukture tla na površini terena uslijed djelovanja kišnih kapi, 2.1. obična površinska erozija, s jednolikim odnošenjem površinskih čestica tla po cijelom slivu, 3.1. slojevita (laminarna) erozija, s odnošenjem tla u tankim slojevima (lamelama) različite debljine, 4.1. raspadinska (osulinska) erozija, gdje se pored sitnijih čestica tla za vrijeme jakih kiša niz padinu podjednako kotrljaju i krupniji stjenski odlomci. Ogleda se u kretanju raspadnute kamene tvari niz padinu. 5.1. siparišna erozija - kretanje nakupina kamenja na strmim padinama. DUBINSKU EROZIJU čine: 2.1. brazdasta erozija, (rillerosion), posljedica je koncentracije površinskog otjecanja vode duž smjerova najmanjih hidrauličkih otpora, gdje se intenzivira površinska erozija tako da se formiraju mali površinski kanalići ili brazde. 2.2. jaružasta erozija, (gullyerosion), nastaje daljnjim povećanjem koncentracije vodenih putova brazdaste erozije duž najvećih padova terena, ovisno o mikroreljefu područja. Tako se formiraju vododerine ili jaruge. 2.3. mješovita jaružasto - piramidalna erozija, 2.4. urvinska erozija, sačinjavaju je odroni, soliflukcije (manji urvinski pokreti termogenog karaktera, popuzine (veća kretanja mase tla niz strme padine obala) i klizanja tla velikih razmjera, 2.5. jaka erozija krša, 2.6. cjevasta erozija - erozija u krškom podzemlju MJEŠOVITU EROZIJU čine: 3.1. površinska erozija s mjestimičnom pojavom manjih brazda i jaružica, 3.2. površinska erozija s mjestimičnom pojavom manjih površinskih klizanja tla i manjim urvinskim kretanjima termogenog porijekla, 3.3. erozija krša u početnom i srednjem stadiju
Objasnite što to znači višenamjenska akumulacija?
Akumulacije - ključni objekti za regulaciju vodnog režima (izravnanje prirodnog režima otjecanja i aktivno upravljanje vodnim režimom u slivu), a u funkciji postizanja nekoga gospodarskog cilja. Češći je pak slučaj da su to višenamjenski ciljevi, pa stoga imamo i višenamjenske akumulacije. Ti ciljevi ponekad mogu biti i suprostavljeni, jer se korištenjem vode za jednu namjenu smanjuje mogućnost korištenja za neku drugu.
Opišite karakteristike bujične erozije.
BUJIČNA EROZIJA - javlja se u funkciji reljefa, geološkog sastava i pokrova terena, te ekstremnih hidroloških prilika. Predstavlja kombinaciju svih navedenih načina odnošenja tla. Javlja se u vidu koncentriranog, turbulentnog tečenja vode i nanosa. Često izaziva velike štete u nizvodnim, posebno poljoprivrednim ili urbaniziranim područjima.
Retencijski bazen (skicirajte i navedite što se njegovom primjenom može postići).
Bazeni za oborinsku vodu ili retencijski bazeni koriste se za vise namjena: - Retencijski bazeni za oborinsku vodu (prelijevaju samo u nuždi) - Preljevni bazeni za oborinsku vodu (prelijevaju višak vode) - Bazeni za pročišćavanje oborinske vode (taložnici za bistrenje vode prije ispuštanja u prijemnik)
Vrste cijevi: nabrojati prema obliku, materijalu i načinu izvođenja - znati
Cijevi od betona:- Profil do 100cm, dužine 1m- Mane: velike težine, teškoća kod montaže i transporta, velik broj spojeva Cijevi od ljevanog željeza- Vrsta proizvodnje: lijevanjem u kalupe ili centrifugalnim ljevanjem- Profil do 100mm, duljina 2-7 m, različiti tlakovi- Mane: neotporne na agresivne vode (dodatna zaštita), nepovoljne s hidrauličkogaspekta- Spajanje: s naglavkom, s prirubnicom Cijevi nodularnog lijeva - duktilne- Dodavanje ljevu male količine magnezija Čelične cijevi- Kod strrmih terena, podvodnih kolektora- Duljina: 6-10 m- Prednost: lagane, mogu izdržati velike unutrašnje tlakove, fleksibilne i otporne naudarce, dobra hidraulička svojstva- Mane: osjetljivena koroziju, visoka cijena, potrebna zaštita od el. struje- Spajanje: naglavak, prirubnica, zavarivanje Azbestcementne cijevi- Prednosti: postojanost i otpornost na agresivne vode, dobra otpornost na lutajućestruje, mala težina, dobra i nepromjenjiva hidraulička svojstva, laka obrada,povoljna cijena, postojanost na niskim i visokim temperaturama, mala cijena- Mane: slaba toplinska vodljivost, krhkost i neotpornost na udarce, neelastičnost- Promjer : do 1400mm; duljine do 5m Armiranobetonske cijevi- Kružnog presjeka; dužine 1-2 m- Prednost: ne zahtjevaju izvedbu posebno kvalitetne posteljice- Mane: velika težina, veliki broj spojeva, velika hidraulička hrapavost, osjetljivostbetona (zaštita) Plastične cijevi ili cijevi od sintetičkih materijala- Cijevi od PVC materijala, od poliesterskog materijala, od tvrdog polietilena- Prednosti: otpornost na koroziju, mala težina, otpornost na mraz i lutajuće struje,mala toplinska provodljivost, dobre hidrauličke osobine, laka obrada- Mane: istezanje na visokim temperaturama, zapaljivost, promjene čvrtoće spromjenom temperature
Koji se problemi mogu javiti u akumulacijama uslijed erozije u slivu?
Drugi važan problem povećane erozije je ubrzano zapunjavanje vodotoka i akumulacija. U tom je slučaju suspendirani materijal zagađivalo, a dodatni problem je i otpuštanje eventualnih toksičnih materijala (herbicidi, pesticidi, metali) iz tog sedimenta.
Nabrojite 5 kategorija snage erozijskih procesa u koritu i slivu.
Ekscesivna, jaka, srednja, slaba, vrlo slaba
Objasnite kako se izvode gabioni/madraci i kako se njima mogu sanirati erozioni procesi u slivu.
Fleksibilne građevine od gabiona i Reno madraca su posebno pogodne za regulaciju korita i kontrolu erozije. Pritom se grade : o poprečne građevine o uzdužne građevine Poprečne građevine se koriste za poboljšanje korita i regulaciju transporta nanosa. Dijele se na pregrade, pragove i brane. Uzdužne građevine služe za zaštitu kosih obala i dijele se u dvije grupe: o masivne građevine sa stepenastim licem koje preuzimaju ulogu zida o lake građevine za obzidavanje obale U mnogim slučajevima, gabioni se koriste za stabilizaciju nožice, dok se za zaštitu gornjeg dijela nasipa koriste Reno madraci.
Koji su glavni čimbenici/uzroci erozije?
Glavni fizikalni čimbenici su tekuće vode, kiša, snijeg, mraz, vjetar, valovi, temperaturne razlike, a također veliku ulogu u nastanku erozije igra čovjek (antropogeni faktor).
Svojstva otpadnih voda (nabrojati glavne pokazatelje, što je BPK5 i ekvivalent stanovnika-ES).
Glavni pokazatelji svojstava otpadnih voda jesu: - Krupni površinski otpaci (papir, krpe, kore od voća i povrća) i ostali krupniji organski i sintetički otpaci - Krutine (u otopljenom, koloidnom i lebdećem stanju) - Mikroorganizmi - Hranjive soli - Postojanje tvari - Otrovne tvari - Radioaktivne tvari - Otopljeni plinovi - Povišena temperature vode BPK5 = pokazatelj petodnevna biokemijska potrošnja kisika, uveden za kvantificiranje opterećenja otpadnih voda organskom tvari Ekvivalent stanovnika ES = označava jedinicu opterećenja koja se primjenjuju u izražavanju kapaciteta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili opterećenja vodotoka, a dobije se dijeljenjem ukupnog BPK5 sa vrijednosti koja opada na jednog stanovnika, a iznosi 60g kisika na dan.
Revizijska okna (koja im je funkcija, nabrojati i skicirati gdje se postavljaju, skicirati okno i nabrojati osnovne dijelove).
Građevine kojima se omogućava pristup kanalima (održavanje, pregled, čišćenje ipopravci tj. revizija mreže), ali služe i za tehničko ispravno spajanje kanala, njihovoskretanje, promjenu pada i profila.Revizijska okna se postavljaju na:- Početku pojedinih kanala (a)- Mjestima promjene profila kanala (b)- Kod promjene uzdužnog pada kanala (c)- Na mjestima skretanja kanala (d)- Na mjestima priključka kanala (e)- Na kanalima koji su u pravcu zbog revizije i održavanja (f) Osnovni dijelovi:- Dno okna (1)- Radna komora (2)- Silazni proctor (3)- Ulazni otvor s poklopcem (4)
Objasnite optimizaciju veličine akumulacije i visine brane.
Izgradnja akumulacije vezana je, iako to nije i jedini kriterij, uglavnom uz ekonomske analize - opravdava se dobiti od korištenja voda koje omogućava akumulacija, ili pak smanjenjem šteta koji nastaju uslijed nedostataka vode ili pak njezinog štetnog djelovanja - prije svega poplavljivanja. U tom kontekstu vrši se optimalizacija odabira visine brane - veličine akumulacije. Pri tome se analiziraju međuodnosi spomenutih dobiti vezanih uz izgradnju akumulacija određene veličine, pripadajući troškovi vezani uz njezinu izgradnju i eksploataciju, kao i prisutna ograničenja.Naime, s jedne je strane poželjno da akumulacija zadovoljava planirane potrebe za vodom s čim manjim volumenom kako bi troškovi njezine izgradnje bili čim manji, a s druge strane poželjno je da je akumulacija čim veća kako bi minimalizirala prelijevanja iz akumulacije, te time u što većoj mjeri vršila regulacija njezine vodne bilance. Postupak odabira položaja i veličine akumulacije u sebi uključuje niz PRETHODNIH ISTRAŽNIH RADOVA.
Objasnite biološke sanacije erozivnih površina.
Izgrađeni građevinski objekti u koritima bujica predstavljaju samo djelomično uređenje bujičnihpovršina. Kombinacijom podizanja zaštitnog pokrivača - šuma u slivu, s izgradnjom objekata ujarugama postiže se trajnija zaštita zemljišta od erozije. Zbog toga, danas se primjenjuju suvremenemetode saniranja erozije. Jedna od tih metoda, pogodna za uvjete na flišu, je izgradnja gradona.
Navedite podjelu jezera prema količini hranjivih tvari (stupnju trofije).
JEZERA se prema količini hranjivih tvari za razvoj biocenoza dijele na: ¨ Oligotrofna - duboka, prozračna i čista jezera s malom organskom produkcijom, bogata kisikom. ¨ Eutrofna - plitka, toplija, bogatija organskim materijama, ali siromašnija kisikom koji se troši na razgrađivanje organskih tvari. Bogata fitoplanktonom i zooplanktonom. ¨ Mezotrofna - prijelazni oblik između prethodnih. ¨ Distrofna - To je močvarni tip jezera, krajnji stadij jezera koja su doživjela eutrofikacionu degradaciju.
Opišite: klasični europski sustav, njemački, talijanski i američki sustav uređenja bujica.
KLASIČNI EUROPSKI SUSTAV Glavne osobine klasičnog europskog sustava su podizanje sustava kamenih pregrada deponijskog tipa u koritima bujičnih tokova i pošumljavanje slivnog područja, uz mjestimičnu melioraciju zapuštenih šuma, šikara i pašnjaka. Ovaj sustav obuhvaća i regulaciju korita, šumsko-agrotehničke radove za uređenje šireg slivnog područja, te niz administrativnih mjera. NJEMAČKI SUSTAV Bazira se na relativno visokim pregradama u bujičnim koritima koje su oštrih pravocrtnih formi protočnih profila. Ovakvim sustavom nastoji se zadržati znatne količine erozijskog nanosa, koje onda služe kao retencije za velike količine voda koje dotječu pri naglom topljenju snijega. Bujični sliv se također sanira pošumljavanjem ogoljelih površina i uređenjem šumskog i degradiranog poljoprivrednog zemljišta. TALIJANSKI SUSTAV ILI SUSTAV BRDSKIH BONIFIKACIJA Svaki dio bujičnog sliva nastoji se podvrgnuti pravilnom poljoprivrednom, šumskom i vodoprivrednom korištenju. Tla zahvaćena najjačom erozijom pretvaraju se u pašnjake. Prednost se daje i kulturama voćnjaka i vinograda. AMERIČKI SUSTAV ILI SUSTAV INTEGRALNIH MELIORACIJA Osnovnu karakteristiku ovog sustava čini promjena integralnog uređenja bujičnog sliva, zbog čega je potrebno detaljno proučavanje svih uvjeta u bujičnom slivu (tla, vegetacije, stanja privrede, navika stanovništva). Posebna pažnja se posvećuje uređenju vodnog režima i očuvanju prirode, uz maksimalno korištenje mogućnosti za uzgoj šuma, poljoprivrednih kultura, podizanje i unaprjeđenje stočarstva, ribarstva, turizma i rekreacije.
Koji elementi čine kanalizacijski sustav?
Kanalizacijska mreža (kolektorska mreža) (sekundarna i glavna)- Objekti (građevine): crpne stanice, ulazna okna, prekidna okna, reviziona okna,preljevne građevine- Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda- Ispusti
Nabrojite sustave za uređenje bujičnih tokova.
Klasični Europski sustav o Francuski sustav o Njemački sustav o Ruski sustav o Talijanski sustav o Američki sustav o Sustav s procjednim pregradama o Retardacijski sustav
Što je ITP krivulja (objasniti i skicirati)?
Krivulja koja prikazuje vjerojatnost pojavljivanja različitih kratkotrajnih intenzitetaoborina za različita trajanja na danoj lokacij
Vrste otpadnih voda.
Kućanske ili sanitarne otpadne vode (potrošne - kuhinja, kada, umivaonik,fekalne - WC)- Oborinske vode (kiša, snijeg i pranje ulice)- Industrijske otpadne vode (onečišćene i uvjetno čiste)- Procjedne (tuđe) vode
Ukratko objasnite Gavrilović metodu i što se s njom može izračunati /odrediti.
Metoda Gavrilovića (1970) s naknadnim modifikacijama Lazarevića - tradicionalna metoda istraživanja erozije na našim regionalnim prostorima, još i sada aktuelna - nakon uključenja u GIS okruženje. Metoda podrazumijeva postupak kvantificiranja nekih erozijskih čimbenika na terenu, a nekih na osnovi kartografskih ( topografskih, geoloških i pedoloških) i numeričkih povjesno zabilježenih (meteoroloških, hidroloških) podataka. Temeljno obilježje ove metode je da se pomoću nje istražuje postojeća razvijenost erozijskih procesa na slivnim površinama preko parametara. Metoda omogućuje da se predviđa buduće stanje erozije za slučajeve planiranih tehničkih i bioloških mjera zaštite tla od erozije. Rezultati istraživanja interpretiraju se kartografski, izradom tzv. karte erozije.
Čemu najčešće služe mikro akumulacije i na koji način se kod njih može osigurati vododržovost?
Mikroakumulacije - akumulacijski bazeni -uglavnom za osiguranje vode za navodnjavanje Akumulacije moraju biti vodonepropusne. Vododrživost bazena se postiže korištenjem vodonepropusnog zemljišta (glinovitih materijala) potrebne debljine 20 - 50 cm. Ako se vododrživost ne može postići zemljanim materijalom tada se koriste plastične folije - geomembrane.
Vrste kanalizacijskih sustava: Prema načinu prihvaćanja (nabrojati vrste, skicirati situaciju/presjek, navesti karakteristike svake vrste i znati objasniti način funkcioniranja sustava i elemenata, npr. kod mješovitog sustava znati objasniti način funkcioniranja kišnog preljeva uz skicu). Prema pogonu (nabrojati vrste i znati objasniti gravitacijsku, kombiniranu i vakuumsku kanalizaciju uz skice)
Mješoviti ili skupni: sanitarne + oborinske + industrijske =jedna mreža (uz uvjetda se industrijske vode pročiste na kvalitetu onečišćene sanitarne vode)Karakteristike:a) najjeftiniji u pogledu izgradnje kanalizacijskog kolektorab) nepovoljan u sanitarnom smislu zbog otpadne vode koja preko kišnih preljevadirektno otječe u prijamnikc) povoljan u ekološkom smislu jer pročišćava znatak dio oborinske voded) zbog manjih količina vode u sušnom razdoblju boguće taloženjee) oscilacija u protoku uzrokuje problem rada crpnih stanica i uređaja zapročišćavanje Razdjelni ili odvojeni: dvije mreže (jedna mreža odvodi oborinsku, druga odvodisanitarnu i industrijsku otpadnu vodu) (uz uvjet da se industrijske vode pročiste nakvalitetu onečišćene sanitarne vode) Karakteristike:a) Skuplji od mješovitogb) Povoljan u tehničko-tehnološkom smisluc) Povoljan u sanitarnom smislu jer se fekalne vode odvode na uređaj zaproočišćavanjed) Povoljan u ekološkom smislu jer se oborinske vode mogu odvoditi na uređajza pročišćavanje (retencijski bazen)- Nepotpuno razdjelni: kanalizacijska mreža je namjenjena odvodu sanitarnih iindustrijskih voda dok se oborinska odvodi u recipijente na jednostavniji i jeftinijinačin- Polurazdjelni: mreža ista kao kod razdjelnog uz specijalne dopunske građevine namreži za oborinsku vodu (kišni razdjelni preljev - razdjelna okna) Karakteristike:a) Sa sanitarnog i ekološkog aspekta povoljniji od razdjelnog (prvo otjecanje kišese odvodi na uređaj za pročišćavanje zajedno sa sanitarnom otpadnom vodom)b) Povremeno ispiranje sanitarne mreže oborinskom vodomc) Najveća mana je ekonomski trošak gradnje dviju mreža, većih iskopa irazdjelnih okna Karakteristike:a) U sušnom razdoblju kolektori su sjelomično iskorišteni stoga se na njih moženadovezati sanatarna kanalizacija novonastalih naselja pod uvjetom da se za tanaselja izgradi odvojena oborinska kanalizacij Prema pogonu (nabrojati vrste i znati objasniti gravitacijsku, kombiniranu ivakuumsku kanalizaciju uz skice)- Gravitacijski: tečenje sa slobodnim vodnim licem; najstariji, najčešće korišten,najjednostavniji sustav, najjeftiniji s aspekta troškova pogona- Potisni: primjenjuje se ukoliko se ne može osigurati tečenje sa slobodnim vodnimlicem- Kombinirani: ukoliko na nekim dionicama nije moguće ostvariti tečenje saslobodnim vodnim licem koriste se crpke te se izvode kao tečenje pod tlakom
Ispitivanje vodonepropusnosti kanalizacijske mreže - razlike u odnosu na ispitivanje vodoopskrbne mreže.
Mokri postupak i suhi postupak kao u vodopskrbi- Kanal se može ispitivati i na način da se kanal napuni vodom ali bez da ju se tlačite se promatra opadanje razine vodnog lica u gornjem revizorkom oknu. Kanal sesmatra vodonepropusnim ako su spojevi vodonepropusni, a količina dodane vodene prekoračuje dopuštene vrijednosti. Revizorsko okno se smatra ispravnim akosu dno i stijenke vodonepropusne, a sniženje vode ne prekoračuje dopuštenevrij
Nabrijete vrste ekoloških čimbenika.
Na ekološke sustave djeluju različiti ekološki čimbenici koji mogu biti: ¨ abiotički - npr. za vodeni ekosustav - temperatura vode, svjetlost, sadržaj kisika, elementi vodnog režima (male vode)... ¨ biotički - čimbenici biološkog karaktera, pa i antropogeni kao promjene vodnih režima, promjene kakvoće vode.
Objasnite vezu vegetacijski pokrov - erozija.
Naravno i fizička svojstva podloge (tla) kao i njegov vegetacijski pokrov uvjetovat će podložnost eroziji. Podlogu stabiliziraju biljke s dubokim korijenjem pa deforestacijom dolazi do ubrzanja erozije.
Objekti za skupljanje površinskih voda s prometnica i drugih površina (nabrojati, skicirati slivnik).
Objekti za sakupljanje oborinskih voda i njihovo odvođenje su uglavnom rigoli uz prometnice te manji trapezni i kanali drugih oblika koji se postavljaju na pješačkim i drugim površinama. Kanalima I rigolima se voda dovodi do slivnika i kroz njih upušta u kolektore.
Što je koeficijent otjecanja, kako se određuje, koliko može iznositi?
Odnos maksimalne količine otekle vode I prosječne količine pale vode u vremenskominterval tc za dani sliv. Kreće se u granicama 0-1
Koja su hidrološka praćenja potrebna za dimenzioniranje akumulacija i za procjenu njihova utjecaja na okoliš?
Osnovna HIDROLOŠKA PRAĆENJA uključuju: 1. praćenje bilance protoka na vodotoku na kome se namjerava formirati akumulaciju, 2. dinamiku kolebanja razina podzemnih voda, 3. praćenja režima pronosa nanosa i temperaturnog režima voda, 4. kao i praćenje za te namjene najvažnijih meteroloških parametara (oborine, isparavanja sa slobodne vodene površine, temperature, vjetar, relativne vlažnosti zraka).
Okna za prekid pada/kaskade (zašto/gdje se postavljaju, skicirati uzdužni presjek dionice, skicirati jednu kaskadu)
Osnovni zadatak je formiranje granično dopuštenih udužnih padova kanala i omogućavanje sigurnog svladavanja prekida pada. To se ostvaruje ograničavanjem brzine toka vode, a time uništenja energije toka vode u kanalima na vrijednost koja je tehnički prihvatljiva. Oblik I karakteristike ovise o profile i visini vertikalnog pada.
Navedite podjelu akumulacija prema trajanju izravnavanja.
Podjela prema trajanju izravnavanja - dnevno, tjedno, sezonsko, godišnje i višegodišnje.
Proces samopročišćavanja (objasniti na primjeru ispusta pročišćenih voda u vodotok uz skicu).
Područje onečišćenja (zona degradacije) A - Područje razgradnje (zona dekompozicije) B - Područje oporavka (zona regeneracije) C - Područje čiste vode D
određivanje kolicina oborinskih voda: Koja se metoda najčešće primjenjuje i objasniti sve parametre u njoj?
Površinsko otjecanja oborinskih voda Q najčešće se određuje racionalnom metodom.
Nabrojite podjelu metoda istraživanja erozije tla: prema osnovnoj svrsi istraživanja, s obzirom na pristup fenomenu te prema načinu simuliranja erozijskih procesa.
Prema osnovnoj svrsi istraživanja erozije o Metode istraživanja postojećeg stanja erozije o Prognostičke metode razvoja erozijskih procese o Metode utvrđivanja rizika od erozije Prema mjestu gdje se i sa kojega se istražuje o Laboratorijska istraživanja erozije tla o Istraživanje erozije u prirodi (in situ) o Istraživanja na tlu (terenu) S obzirom na pristup fenomenu: o Izravne metode istraživanja erozije u prirodi o Neizravne ili simulacijske metode erozivnih procesa
Nabrojati mogućnosti ponovne uporabe voda nakon pročišćavanja.
Rekreativne svrhe - Navodnjavanje u poljoprivredi - Obnavljanje podzemnih voda - Uporaba u industriji - Navodnjavanje okoliša
Zaštitni uređaji (nabrojati ih i objasniti koja im je funkcija).
Rešetke i sita - Koriste se za: zaštitu pojedinih objekata kanalizacije (crpne postaje, kišni bazeni, mjerači protoka, preljevni kanali, sifoni,..), osiguranje od pristupa nepoželjnih osoba i životinja u kanalizaciji b) Ozračivači c) Usitnjivači - Usitnjavaju krupne tvari na veličine čestica 3-8mm kako bi se moglo otpadne vode voditi na daljnje postupke čišćenja bez opasnosti od začepljenaj crpki i drugih dijelova uređaja. d) Taložnici - Pjeskolovi: uklanjanje pijeska štiti crpke, cjevovode i ostale dijelove uređja. Odstranjivanje pijeska se izvodi u spremnicima i kojima se umanjuje protjecanje vode i omogućuje taloženje sitnozrnatih čestica. Nastoji se postići brzina vode oko 0,3m/s. dimenzioniranje ovisi o brzini taloženja zrna pijeska određene veličine
Septičke i sabirne jame (objasniti njihove funkcije i razlike, znati skicirati obje).
Septičke jame: najčešći oblik prihvata sanitarnih otpadnih voda iz pojedinačnih objekata, uz zadovoljavanje higijenskih uvjeta. U septičkoj jami otpadna voda se pročišćava i tako se otklanja opasnost za zdravlje, pa se vode iz septičke jame mogu uz potreban oprez i nadzor upuštati u okoliš preko upojnih bunara. Taloženjem se izdvajaju suspendirane tvari, a istaloženi mulj u njoj i dalje truli. Čiste se i prazne prosječno dva puta godišnje. Sabirne jame: u naseljima gdje nije izgrađen kanalizacijski sustav, a postoji komunalna služba za pražnjenje, sabirne jame moraju biti nepropusne, imati zaobljene prijelaze između zidova i dna, poklopac za pražnjenje; volume ovisi o namjeni zgrade, broju osoba u zgradi, količini otpadnih voda
Sheme kanalizacije (nabrojati, skicirati i znati prokomentirati skicu)
Shema normalne ili poprečne kanalizacije (uređaj za pročišćavanje, ispust) Shema obuhvatne kanalizacije Shema uzdužne ili paralelene kanalizacije radijalne, obuhvatne, prstenaste, zonirane, razgranate
Skicirajte dva tipa pregrada po želji i objasnite kada se koji tip koristi.
Tip 1: Ovaj tip pregrade, predstavlja manji objekt, izgrađen u cijelosti od zemljanog nanosa, aprimjenjuje se za saniranje vododerina na flišu Tip 4: U višim uzvodnim predjelima korita bujica, gdje u koritu ili u bližoj okolini ima dovoljno upotrebljivog materijala koji je potreban za punjenja košara, poprečne objekte gradimo žičanim košarama, tzv. gabionima. Taj tip gradnje jako se dobro uklapa u okoliš zbog kasnijeg prirodnog ozelenjavanja, a isto tako jako, zbog fleksibilnosti konstrukcije, dobro podnosi naknadne deformacije terena.
Kako se savladavaju vrlo strmi tereni (kada je pad terena veći od maksimalno dozvoljenog pada kanala) i vrlo blagi ili ravničarski tereni (kada je pad terena blaži od minimalnog dozvoljenog pada kanala) - skicirati i objasniti?
Ukoliko teren ima veći pad od maksimalnog dopuštenog za kolektore, niveleta seprojektira sa maksimalnim dopištenim padom dok se ne postigne dubina jednakaminimalnoj dubini polaganja. Na tom se mjestu gradi object pada (kaskada) Iniveleta se polaže na veću dubinu da bi se ponovno projektirala s maksimalnimdupuštenim padom. Ukoliko je pad terena manji od minimalnog dopuštenog, tada se niveleta vodiminimalnim padom do maksimalne dubine polaganja. Na tom se mjestu postavljacrpka i voda se dice na niveletu koja počinje s minimalnom dubinom polaganj.
čemu ovisi visina pregrade?
Visina pregrada za konsolidaciju ovisi o količini vučenog nanosa koji se treba zadržati i smanjenju pada koje se želi postići.
Što je vrijeme koncentracije?
Vrijeme potrebno da kap efektivne oborine doteče od najudaljenije točke sliva doračunskog profila, a sastoji se od površinske koncentracije t1 I vremena tečenja krozoborinsku kanalizaciju t2.
Koje mogu biti namjene akumulacije?
Zaštita od poplava, osiguranje vodnih zaliha za vodoopskrbu, navodnjavanje, energetiku, kontrolu nanosa, održavanje razina vode u zaobalju, ambijentalo-rekreativne svrhe, osiguranjemogućnosti plovidbe ili pak npr. poboljšanje ekološkog stanja vodotoka - kakvoće malih voda u nizvodnom dijelu toka.
Objasnite antropogeni utjecaj na erozijske procese?
Čovjek promjenom upotrebe površina može značajno promijeniti brzinu erozije. Prvenstveno je to važno na padinskim poljoprivrednim područjima gdje je iskrčena šuma, a neodgovarajućom (poprečnom) obradom tla erozija se može znatno ubrzati. Vršni dio tla s višom koncentracijom organske tvari i nutrijenata je posebno je hranjiv i važan za poljoprivredu, a to je ujedno i sloj koji je prvi izložen eroziji.
Na primjeru jezera obrazložite ekološku sukcesiju.
Čovjek svojim aktivnostima može ubrzavati ili usporavati ove prirodne promjene. Npr. kao posljedica unosa onečišćenja i hranjivih tvari u jezero javlja se proces eutrofikacije i ubrzanog pretvaranja u močvaru, te njegovo daljnje nestajanje.
Ograničenja projektnih parametara:
a) Ograničenje brzine:- Minimalne brzine: (mogućnost začepljenja kanalizacijskih cijevi i taloženjasuspenzija u njima) (ovisne o promjeru cijevi)za kanalizaciju kućanskih (sanitarnih) otpadnih voda: vmin=0,5m/sza mješovitu kanalizaciju: vmin=0,6m/s (ispunjenje >50%)za oborinsku kanalizaciju: vmin=0,9m/s (taloženje pijeska)- Maksimalne brzine: (ovisne o materijalu cijevi)Betonske cijevi: vmax=3m/sArmiranobetonske cijevi: vmax=4m/sAzbestcementne cijevi: vmax=4,5m/sPlastične cijevi: vmax=5m/sČelične cijevi: vmax=8m/sb) Ograničenje uzdužnih padova:- u funkciji hidrauličkog radijusa i hrapavosti- Minimalni uzdužni padovi: Imin=1/D(mm)- Maksimalni uzdužni padovi: Imax=1/D(cm)c) Ograničenje minimalnih profila:- zbog pronosa otpadnih predmeta, zbog taloženja otpadnih tvari na dno korita,zbog hidrauličkog opterećenja na počecima dionice, zbog olakšanja čišćenjakanala- za kanalizaciju kućanskih (sanitarsnih) otpadnih voda: 250mm (bolje 300mm)- za mješovitu i oborinsku kanalizaciju: 300mm (bolje 400mm)d) Ograničenje visine punjenja kanala- Gravitacijsko tečenje sa slobodnim vodnim licem je u kanalizaciji neophodno dabi se osiguralo: ispravno izvođenje kućnih priključaka, odnošenje plivajućih tvari,prozračivanje kanala, osiguranje prostora za dotok tuđih (procjednih) vodaD=250-300mm hvp=0,6DD=350-450mm hvp=0,7DD=500-900mm hvp=0,75DD>900mm hvp=0,8D e) Ograničenje dubine ugradnje kanala- Ovisi o: klimatskim uvjetima, geomehaničkim osobinama tla, dubini podzemnevode, iznosu vanjskog opterećenja, dubini priključaka, položaju ostalih instalacija,veličini profila kanala, materijalu i načinu izvedbe kanala- Minimalna dubina ugradnje kanala: 1,5m od dna rova; 1m mjereno od tjemenakanala- Maksimalna dubina ugradnje kanala: 6,0m (iznimno 7,0m)
Nabrojite abiotičke/biotičke čimbenike.
abiotički- temperatura vode, termički kapacitet vode, pH, sadžaj kisika u vodi, mineralne soli otopljene u vodi, zagađenje voda, svjetlost, sadržaj kisika... biotički -čimbenici biološkog karaktera, pa i antropogeni kao promjene vodnih režima, promjene kakvoće vode.
Što je ekološki prihvatljiv protok i zašto se određuje?
najčešće se radi o protokama vezanim uz stanja malih voda, odnosno o potrebi nametanja nekih karakterističnih pokazatelja malih voda kao ograničavajućeg faktora pretjeranoj eksploataciji vodnih resursa, poglavito površinskih vodotoka. Cilj im je bio odrediti protoke dovoljne za održanje određene vrste
Kako se može smanjiti erozija?
o RADOVIMA U SLIVU:pošumljavanje sliva, ograničenje oranja na većim nagibima, obradazemljišta po izohipsama, promjena plodoreda, zabrana paljenja strništa, izgradnjomvjetrobranskih kao i vodozaštinih biljnih pojaseva, ograničenjem off-road vožnje, uređenjeoborinske odvodnje u urbanim područjima ...o RADOVIMA U KORITU VODOTOKA: smanjenje linijske erozije u koritima izgradnjompoprečnih objekata čime se ujedno stabilizira uzdužni profil i bokovi bujičnih jaruga,gradnjaretencija za zadržavanje nanosa
Nabrojite 5 metoda istraživanja i kvantifikacije erozijskih procesa.
o Tradicionalne empirijske metode (Gavrilovićeva, USLE, RUSLE...) o Suvremene procesno utemeljene metode modeliranja (američka WEPP, nizozemska LISEM, australska TOPOLOG...)
Nabrojite karakteristike građevina od gabiona i Reno madraca.
o armirana - ne smatra se sustavom odvojenih košara postavljenih jedna do druge, već kao homogena i monolitna građevina koja može preuzeti sve potrebne sile. o vodopropusna - sposobna za drenažu vode. Budući da je prevelika količina vode jedan od glavnih faktora koji uzrokuje nestabilnost, gabionska građevina drenažom te vode poboljšava čvrstoću okolnog tla. o trajna - pogoršanje pocinčane mreže uslijed korozije je sporo.o fleksibilna - sposobna preuzeti neočekivano naprezanje zbog velikog uleknuća ili otklanjanja u stranu. To je jedna od najosobitijih karakteristika gabiona i Reno madraca - kada se građevina deformira, ona ostaje neoslabljena i zadržava čvrstoću, te se istovremeno prilagođava pomacima tla. o Lako se postavlja i odmah je funkcionalna. o Lako se uklapa u prirodno okruženje jer se šupljine u kamenom punjenju ispune sa tlom i vegetacijom.
Kako Gavrilović metodom možemo uzeti u obzir raznolikosti kod velikih slivova?
ukoliko se radi o relativno velikom slivu, sa razvijenom hidrografskom mrežom vodotoka, obično se sliv razdijeli na manje podslivove, za koje se posebno daju procjene godišnje produkcije nanosa.
Što je biotop, biocenoza i ekosustav?
• Biotop (životno stanište) je mjesto življenja određenih životnih zajednica. Karakteriziraju ga tri osnovna elementa: hrana, sklonište i voda. Različiti biotopi vezani uz vodu su npr.planinski potok, spora aluvijalna rijeka, duboko jezero, bara... Ti se biotopi ne razlikuju samo zbog svojih različitih fizičkih i kemijskih svojstava, već i o okolini u kojoj su smješteni (korita, klimatsko područje, antropogeni utjecaji...). • Biocenoza je skup životnih zajednica (biljaka, životinja, mikroorganizama) koje žive na nekom biotopu. Taj skup karakterizira određen sastav različitih populacija EKOSUSTAV = BIOTOP + BIOCENOZA • Ekosustav je otvoren, kvazistabilan prirodni sustav u kome se odvija intenzivna razmjena materije i energije između pojedinih komponenti sustava. Ekosustavi posjeduju sposobnost samoregulacije i adaptacije, te odražavaju svoju stabilnost i u određenim granicama promjene stanja u biotopu ili biocenozi.
Nabrojite strukturna svojstva biocenoza.
• Brojnost- prikazuje broj jedinki na jedinicu površine ili volumena. Podvrgnuta je oscilacijama (sezonskim, godišnjim...) • Učestalost-Pokazuje prisutnost neke vrste na izvjesnom broju probnih uzoraka (površina, ulovnih pokušaja...). Smatra se da su one vrste koje su prisutne na preko 90% probnih uzoraka konstantne u biocenozi. • Pokrovnost-Pokazuje koji je dio površine (u %) pokriven određenom vrstom fitocenoze) • Raznovrsnost biocenoze -neposredno (proporcionalno) s njom povezana i njezina stabilnost-zato se ne smije dopustiti da se antropogenim utjecajem smanjuje raznovrsnost (biorazličitost) biocenoza.
