1. KOLOKVIJ
Depalatalizacija
(kaj samo u lj i nj) - lj - l - prijatelj - prijatel, zemlja - zemla, koplje - kople - nj - n - knjiga - kniga, njega - nega, njih - nih
Sekundarna jotacija
16. - 17. st - uzrok gubitka šva, metateza - stj - šć (šč - kaj) - milosteju - mislošću, hrasteje - hrašće, listeje - lišće, osteje - ošće šćakavizam (što, ča) ščakavizam (kaj) - tj - č (ć kaj) - smetje, drvetje - smeće, drveće - zdj - žđ - grozdje, gvozdje - grožđe, gvožđe
Nabroji sve promjene koje smo spominjali do sad
Refleks šva, sekundarno šva, refleks en, refleks on, refleks jatam slogotvorno l, slogotvorno r, gubljenje samoglasnika, stezanje (kontrakcija samoglasnika), neprovođenje stezanja samoglasnika, promjene samoglasnika, podrijetlo samoglasnika, refleks t, refleks, d, proteza, rotacizam, vokalizacija, neprovođenje vokalizacije, disimilacija, depalatalizacija, neprovođenje depalatalizacije, metateza sonanta, neprovođenje metateze sonanata, druga palatalizacija, neprovođenje druge palatalizacije, sekundarna jotacija, neprovođenje sekundarne jotacije, tercijarna jotacija.
Rotacizam
VžV - VrV - prezent glagola moći - možem daje moreš veznici: juže - jure - jur (vre) ježe - jere - jer(ar) teže - tere - ter
Podrijetlo samoglasnika
a - a, e (što, ča), en (iza č, ž, j - ča) e - e, e, (kaj), rogato e i - i, y, rogato e (što, ča) o - o, on (kaj) u - u, on - ako narječna osnovica nije navedena onda vrijedi za sve, npr a daje a u svim sustavima.
Gubljenje suglasnika
blagosloviti - blagosoviti kuhinja - kujna gradski - graski
Neprovođenje metateze suglasnika i jotacije u 1 riječi
dojti, najti, pojti, zajti, prejti, dojdem, pojdem, najdem, zajdem, prodjem
Gubljenje samoglasnika
doć, reć, donit, ponit - gubi se na kraju riječi neko slovo (lako za prepoznati)
Vokalizacija
i - o (1400. god - što) - kuhal, pral, nosil, - kuhao, prao, nosio i - a (što) - kuha, pra, nosija, donijela (rijetka pojava)
Refleks jata
ije/je (što) - vijenac, mjesto, pjesma, ljepota, lijenost i (ča) - misto, lik, smih, divojka, lipota, dite, vinac e (ča, kaj) - venac, neces pesma, lepota, dete, seno ie (kaj) - vienac, diete, sieno
Metateza suglasnika i jotacija u 1 riječi
jt - tj - ć = pojti, najti, dojti = poći, naći, doći jd - dj - đ = pojdem, najdem = podjem, nadjem= pođem, nađem
Druga palatalizacija
k, g, h ispred rogatog e i i u c, z, s - regresivna promjena - majci, vuci, reci, peci, krivi, povici, nozi, trbusi, grijesi
Neprovođenje vokalizacije l
kuhal, pral, nosil, donesel/donesal (ča, kaj) promjena l u o - prosi, nosi, doni (ča, što)
Neprovođenje depalatalizacije
lj - ljubav, ljubiti, prijatelj, koplje, zemlja nj - njega, knjiga, njih, njemu, konj
Neprovođenje druge palatalizacije
majki, vuki, kriki, poviki, trbuki, grehi (kaj)
Neprovođenje sekundarne jotacije
milostju, hrastje, listje, smetje, drvetje, mladostju, radostju
Neprovođenje stezanja samoglasnika
moja moje mojega tvojega svojega tvojemu svojemu kojoj kojemu
Disimilacija - razjednačivanje
mv - vn (kaj) - tamno - tavno, mnogo - vnogo mn - ml (što) - mnogo - mnolo zn - zl (kaj) - znamen - zlamen
Promjene samoglasnika
o - a (rada, rado) o- u (kuliko tuliko kupuvati trguvati)
Slogotvorno r
prst, grlo, smrt, grk, držati ča - parst, garlo, smart, gark, daržati kaj - perst, gerlo, smert, gerk, deržati
Jednačenje po mjestu tvorbe u snadhi položaju
s njim, s njom, s nju - š njim, š njom, š nju z njim, z njom, z nju - ž njim, ž njom, ž nju
Tercijarna jotacija
t + je (rogato e) - ć (što) - tjerati - ćerati d + je (rogato e) - đ (što) - djed - đed, djevojka - đevojka, gdje - đe, djeca- đeca, ovdje - ovđe
Slogotvorno l
u - kaj, ča, što a - kaj ol, el, al - ča vuk, stup, pun, dug, mučati (vok, stop, pon, dog...)
Proteza
v (kaj) - vučiti, vučitel, vuho, vudriti, vujec, vujnica j (ča, kaj, što) - joči, joko, jopet, jogenj h (ča, kaj, što) - halat, hrđa. hrvati se
Metateza sonanta
vs - sv - vsega - svega, vsemir - svemir, vsaki - svaki, vsemogući - svemogući, vsegdar - svegdar, vas - sav
Stare početne suglasničke skupine
vs-, čl-, čr- (čar-, čer-), vz-
Neprovođenje metateze sonanata
vsemir, svigdar, vsegar, vsaki, vsemogući, vas, vsa, vse (čuva se staro, nepromjenjeno stanje)
Refleks t
ć (što, ča) - peć, noć, budući, noseća, reći, peći č (kaj) - peč, noč, buduči, noseča, reči, peči
Promjene suglasničkih skupina
čr - cr (tr u trešnja) črn, črevo, črčkati, črv, črip, črep, črešnja, črišnja (ča, kaj) crv, crijevo, crivo, crn, crtati, crijep, crip, crep, trešnja (što) vs - sv = vsega - svega čl - č = človjek - čovik - čovek - čovjek mn - ml = mnogo - mnolo mn - vn = tamno - tavno zn - zl = znamen - zlamen
Refleks d
đ (ča, što, kaj) - međa, pređa, osuđen, tuđi j (ča, kaj) - meja, preja, osujen, tuji
Navezak
že - re - r = ter, onogar, također, nikomur, jer j = tomuj, segaj, ovogaj te = tute teka = tuteka tekar = tutekar ka = ovdeka, ondeka, ovudeka, meneka, tebeka
Sekundarno šva
Između suglasnika i sonanta umeće se poluglas a. npr. dobr - dobar, ogn - oganj...
Refleks en
Naučeno napamet - pent - pet, zajenc - zec, ženti - žeti...
Refleks šva
Nekadašnje šva, u današnjem je standardnom jeziku promijenjeno u štokavaca i čakavaca u a, a kod kajkavaca u e. Kad je u riječi kod kajkavaca e, znamo da je to bivše ŠVA. npr. pas - pes, staza - steza, posao - posel...
Stezanje (kontrakcija) samoglasnika
Novije kontrakcije mojega mojemu - moga, momu tvojega tvojemu - tvoga, tvomu svojega svojemu - svoga svomu moja - ma, moje - me
Refleks on
On se mijenja u u kod čakavaca i štokavaca i u o kod kajkavaca. Kada je u riječi o umjesto u kod kajkavaca, znamo da je došlo od on. Npr. ronka - roka, bondo - bodo, idon - ido...
Suglasnik h
Početno - hrast, hrana, hlače hlad (čuvanje h) rast, rana, lače, lad (gubljenje h) završno - orah, strah (čuva se), oraj, orej, straj (gubi se) središnje - suho, straha, muha (čuvanje) - suvo, straja/strava, muva ( h prelazi su j ili v)