4. Razmještaj, kretanje broja stanovništva i gustoća naseljenosti
ekumena
stalno naseljeni kopneni prostor koji je moguće gospodarski koristiti kako bi se osigurao život ljudi
zašto dolazi do velikog porasta svjetskog stanovništva nakon 16. st.
zbog velikih geografskih otkrića
opća (aritmetička) gustoća naseljenosti
koristi se za usporedbu opće naseljenosti prostora jer pokazuje omjer apsolutnoga broja stanovnika i površine prostora na kojem to stanovništvo obitava
anekumena
nenaseljeni prostori kontinenata
fiziološka gustoća
pokazuje koliko je neki prostor iskoristio svoje geografske potencijale
subekumena
privremeno ili povremeno naseljena područja - Antarktika
gustoća naseljenosti
prosječan broj stanovnika po jediničnoj površini određenog prostora
sedentarnost
sjedilački način života prije 10 000 godina, prva poljodjelska revolucija
optimalna naseljenost
sjeverna polutka ima veći udio kopnene površine od južne (86% populacije), klimatski je najpogodnija za život ljudi, dolazi do usklađene proizvodnje te potražnje i potrošnje
prirodni determinizam
teorija koja se temelji na utjecaju prirodnogeografskih faktora, govori kako priroda uvjetuje gustoću naseljenosti
društveni posibilizam
teorija koja se zasniva na utjecaju čovjeka, na njegovu stvaranju boljih uvjeta za život čovjek kroz primjenu znanstveno-tehnoloških i drugih dostignuća omogućava bolje uvjete života i veću gn
prve civilizacije
u dolinama velikih rijeka, dolazi do bržeg rasta broja stanovnika
gustoća naseljenosti unutar kontinenata
veća koncentracija stanovništva prisutna u priobalju najveća u području sjevernog umjerenog, djelomično južnog umjerenog i sjevernog suptropskog, toplinskog pojasa
manja koncentracija stanovništva
zapadna obala Srednje Amerike, sjeverozapadna i jugoistočna obala Južne Amerike, obale sjeverozapadne Afrike, zapadne obale tropske Afrike, dolina Nila i središnji prostor istočne Afrike