infrastruktura 2

2.Što predstavlja normalni poprečni presjek (profil), koje elemente sadrži i u kojem se mjerilu crta?

Normalni poprečni presjek predstavlja tipsko rješenje u standardnim prometnim i terenskim uvjetima, a unutar njega su analizom utvrđeni elementi kolnika, kolnička konstrukcija i drugi konstruktivno-tehnološki detalji. sadrži prikaz elemenata poprečnog presjeka ceste s njihovim dimenzijama: prometni trak, rubni trak, bankina, berma, uređaji za odvodnju, obrada pokosa usjeka i nasipa te slojeve kolničke konstrukcije. izrađuju se u mjerilu 1:50, a važniji detalji ugradnje u mjerilu 1:20 ili 1:10

21.Nabrojati i opisati radove koji se provode kod kontrole kakvoće kod izrade horizontalne signalizacije na cestama prema OTU?

Kontrola kakvoće obuhvaća: • Prethodna ispitivanja materijala - ispitivanje uporabljivosti materijala provodi se prema zahtjevima HRN Z.S2.240 • Tekuća ispitivanja - ova ispitivanja osigurava izvođač i koriste se radi potvrde postignute kakvoće • Kontrolna ispitivanja - ova ispitivanja osigurava investitor i koriste se radi potvrde postignute kakvoće

18.Kako se izvode završni elementi odbojnih ograda na ostalim cestama (državne, županijske)?

Na ostalim cestama (državnim, županijskim) na početku i kraju izvode se kosim spuštanjem branika dužine 12 m poniranjem, ukapanjem i sidrenjem u tlo, a tamo gdje se ne može izvršiti kosi završetak izrađuje se s poluokruglim završnim elementom.

19.Kako se izvode završni elementi odbojnih ograda na autocestama i brzim cestama?

Na otvorenim dionicama cesta na početku i kraju izvode se kosim spuštanjem branika dužine 12 m poniranjem, ukapanjem i sidrenjem u tlo, a tamo gdje se ne može izvršiti kosi završetak izrađuje se s poluokruglim završnim elementom.

24.Koji sve radovi spadaju pod redovito održavanje ceste sa kratkim opisom tih radova?

U redovito održavanje ceste pripadaju skupine radova: • na kolniku o na vrijeme popraviti sva mala oštećenja o ne smije se zadržavati prašina, blato, lišće i sl. o poprečni profil mora biti pravilan da bi se osigurala dobra odvodnja o krpanje udarnih rupa, izravnavanje neravnina, popravak pukotina, čišćenje kolnika, posipavanje asfaltnog zastora • na bočnim dijelovima ceste (bankine, usjeci, zasjeci, nasipi, zidovi potporni i obložni) o aktivnosti održavanja bankina, pokos usjeka i nasipa, održavanje žičanih mreža protiv odrona te stabilnost i funkcionalnost potpornih i obložnih zidova • na uređajima za odvodnju o aktivnosti i nadzor nad funkcionalnom odvodnjom s kolnika, bankina, rigola i rešetki slivnika • na održavanju vegetacije o košenje trave, sječenje i potkresivanje šiblja i živica o obnova i dopuna nasada ukrasnog bilja i grmlja, osiguranje kosina zasjeka i usjeka sadnjom busenja, sadnica i sl. • održavanje opreme ceste o održavanje bočnih ograda, kolobrana, tlocrtne i okomite te svjetlosne i promjenjive signalizacije, rasvjete, instalacija i posebne opreme za kontrolu i upravljanje prometom o osigurati stalni nadzor nad radom semafora i ispravnost telefonskih govornica uz cestu o obnova reflektirajućih traka i čišćenje zrcala • održavanje građevina (mostova, tunela, podvožnjaka, pothodnika, itd.) o obavezan pregled mostova, čišćenje donjih dijelova mostova od nanosa i granja o čišćenje ležajeva i nosača o održavanje kolnika na mostu o održavanje osvjetljenja tunelu o čišćenje reflektirajućih stakala i ventilacijskih vodova u tunelu o čišćenje kolnika i rigola u tunelu o čišćenje i osiguranje prohodnosti u podvožnjacima, pothodnicima, galerijama, itd. • održavanje cesta i građevina zimi o sprječavanje zadržavanja snijega i leda na cestama - neprekidno i sustavno izvođenje o radovi neophodni za održavanje prohodnosti cesta i sigurnog odvijanja prometa

23.Koji sve radovi spadaju pod izvanredno održavanje, sa kratkim opisom tih radova?

zvanredno održavanje cesta: • Obnova ili zamjena istrošenih zastora - polaganjem slojeva asfalta, zamjena kocke, betonskih ploča itd. • Hrapavljenje glatkih površina kolnika i izravnavanje valovitih površina • Sanacija odrona i klizišta - izradba potpornih zidova, prelaganje dijela trase ceste i sl. • Popravak tehničkih elemenata ceste na mjestima gdje se često pojavljuju prometne nezgode - ublažavanjem oštrih zavoja, lomova nivelete i sl. • Zamjena postojeće signalizacije zbog novih propisa ili promjena režima prometa • Uređenje raskrižja bez većih rekonstrukcija i materijalnih ulaganja - preglednost, nova signalizacija i oprema • Poboljšanje uvjeta prometa putom uređenja stajališta i odmorišta, pješačkih staza i prijelaza u naseljima, te uređenjem prijelaza preko željezničke pruge u razini Izvanredno održavanje građevina; • Zamjena kolnika ili hidroizolacije • Popravak ili zamjena rasponske konstrukcije, stupova i upornjaka • Popravak ili zamjena sustava za odvodnju • Popravak ili zamjena ležajeva i prijelaznih naprava • Cjelovita antikorozivna zaštita ili pak zaštita betonskih površina • Popravak ili zamjena propusta i mostova do 10 m raspona • Sanacija tunelske obloge • Sanacija i obnova zidova

16.Što su čelične zaštitne ograde, koja im je svrha i gdje se sve moraju postaviti zaštitne ograde na cesti?

Čelična zaštitna ograda je tehnička sigurnosna naprava, čija je svrha spriječiti iskliznuće vozila s kolnika ceste, odnosno prihvatiti i zadržati s kolnika skrenuta vozila. Čelična zaštitna ograda se mora postaviti: • U razdjelnom pojasu • Na cestovnom objektu • Kad je cesta na nasipu višem od 3,0 m • Ispred opasnog mjesta (bočne opasnosti)

14.Što je bankina, čemu služi, koja je širina i nagib izvođenja.

Bankina je utvrđeni ili neutvrđeni dio profila ceste, izgrađena od zemljanog materijala i zasijana travom. Bankina je sigurnosni element poprečnog presjeka i služi smještaju prometnih znakova, smjerokaznih stupića, stacionažnih oznaka, zaštitnih ograda, odlaganju materijala za održavanje, zaustavljanju vozila u nuždi, a samo iznimno prometu pješaka. Viša bankina ima nagib od 4%, a niža kao kolnik, ali ne manje od 4% za stabiliziranu bankinu, odnosno 7% za nestabiliziranu bankinu.

1.Kako se dijele javne ceste prema društveno-gospodarskom značenju, a kako prema vrsti prometa?

Javne ceste prema društveno-gospodarskom značenju: • Autoceste • Državne ceste • Županijske ceste • Lokalne ceste Javne ceste prema vrsti prometa: • Ceste za promet motornih vozila • Ceste za mješoviti promet

22.Skicirati i objasniti spoj na javnu cestu u prostornom smislu prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu NN 119/2007

Spoj na javnu cestu u fazi projektiranja, rekonstruiranja i građenja u prostornom smislu čine: • dio javne ceste omeđen granicama (P1 i P2) u kojima se mijenja normalni poprečni presjek javne ceste, • dio spoja od ruba javne ceste do granice promjene normalnog poprečnog profila spoja (P3), • svi pripadajući dijelovi javne ceste i spoja koji su u funkciji pouzdanosti i stabilnosti javne ceste te sigurnosti prometa na njoj, a koji su posljedica izgradnje spoja (zidovi, sustav odvodnje, prometna signalizacija, oprema, uređaji i dr.).

20.Kako se izrađuju i na koje se sve načine postavljaju prometni znakovi okomite signalizacije prema OTU.

Prometni znakovi svojom vrstom, značenjem, oblikom, bojom, veličinom i načinom postavljanja trebaju biti u skladu s „pravilnikom" te hrvatskim i europskim normama. Prometni znakovi većih dimenzija, čija površina iznosi više od 2 metara kvadratnih izrađuje se od više segmenata i spajaju se na mjestu postavljanja u jednu cjelinu. Pričvršćivanje prometnih znakova mora biti izvedeno da s prednje strane znaka nema vidljivog mjesta pričvršćivana. Elementi za pričvršćivanje moraju biti izvedeni tako da se onemogući okretanje prometnog znaka oko osi stupa. Vijci se moraju osigurati protiv samoodvrtanja. Prometni znakovi pričvršćuju se na stupove koji su izrađeni od željezne cijevi i zaštićeni protiv korozije postupkom vrućeg cinčanja ili na aluminijske stupove. Prometni znakovi većih dimenzija, kao što su putokazne ploče postavljaju se pomoću montažnih elemenata na aluminijske „I" nosače. Pri postavljanju prometni znak treba biti zakrenuti za 3-5 stupnja u odnosu na os prometnice da se izbjegne intenzivna refleksija i smanji kontrast oznaka, znaka i pozadine koja je osvjetljena. Na isti stup se ne smiju postaviti više od dva prometna znaka. Stupovi znakova postavljaju se u betonske temelje minimalne kakvoće betona C20/25 (MB25), oblika zarubljene piramide čije su stranice donjeg kvadrata 30 cm i gornjeg 20 cm.

.Gdje treba predvidjeti zaustavni trak, kolika je širina zaustavnog traka i gdje se u pravilu zaustavni trak se ne predviđa ?

Zaustavni trak treba predvidjeti na autocestama, a prema potrebi i na brzim cestama, uz vanjski rub vanjskog prometnog traka. Širina zaustavnog traka iznosi: • 2,50 (iznimno 2,30) - na autocestama • 1,75 - 2,50 - na brzim cestama U pravilu zaustavni trak se ne predviđa: • Na objektima (vijadukti i mostovi) čiji je raspon veći od 150 m, a nalaze se na terenu sa znatnim i velikim ograničenjima • U tunelima dužim od 200 m • Na dijelovima gdje se predviđa trak za spora vozila • Na dijelovima čvorišta gdje se predviđa trak za ubrzanje ili usporenje

17.Koji su tipovi (klasifikacija) čeličnih zaštitnih ograda?

Zaštitna čelična ograda po tipu može biti: • Jednostrana ograda • Dvostrana ograda • Jednostrana distantna ograda • Dvostrana distantna ograda • Jednostrana distantna ograda na objektu • Dvostrana distantna ograda na objektu

10.Od kojih se materijala izvodi zemljani trup ceste i koje zahtjeve mora zadovoljiti?

Zemljani trup ceste je dio ceste načinjen od zemlje ili drugog gradiva (šljunka, pijeska, kamena, itd.) Zemljani trup mora biti izgrađen tako da što dulje osigura dobru stabilnost ceste, da se ne pojave slijeganja i deformacije što bi moglo uzrokovati oštećenje kolničke konstrukcije.