VODA NA ZEMLJI - VODA KOJA ŽIVOT ZNAČI

boja mora

bojamora ovisi o jačni upijanja i rapršivanja svjetlosti , obalnom okolišu , boji neba , živom svijetu , sasstavu morskog dna , dubini i čistoći mora. Boja toplih mora je najčešće modra i pod većim je utjecam vremena i okoliša , dok su hladna mora zelenoplava do slinastozelena. žuta mora su mutna i u svom sastavu imaju puno prapora i lesa . Crveno mora bogato je algama i bakterijama koje 'cvatu' crveno

pritoci

manje tekućice koje utječu veću tekućicu

akumulacijska jezera

nastaju akumulacijom erodiranog materijala u udubljenju

gibanja mora

valovi , morske mjene i morske struje.

oceanski kišni režim

visoki vodostaj zimi zbog utjecaja mora

DRava

alpski snježno-kišni režim

močvara

dio kopna obrastao , zasićen vodom KOPAČKI RIT LNJSKO POLJE DELTA NERETVE CRNA MLAKA VRANSKO POLE KOD BIOGRADA , močvare su bitni lokaliteti jer su vrlo bioraznolikosni .

vrulja

dio vode u kršu koji protječe kroz podzemlje i izvire u moru

voda prozračne zone

djelomično ispunjava praznice u podzemlju ,a ostali prostor ispunjava zrak

kontinentske države

države koje nemaju izlaz na more , siromašne države

kojem slijevu i vrstu tekućica pripada HRavtska

egzoreička područja - slijev jedranskom mora i crnog mora

prema otjecanju vode na kopnu razlikujemo

endnoreička , reička i areička područja

razvodnica

granica izemđu slijjevova i proječja

morske struje

horizonatlna premjestanja velikih masa vode na velike udaljenosti osnovni elemnti: brzina i stalnost(stalne periodične i povremene )

stalna jezera

imaju stalni izvor vode

HIDROIZOTERME

inije koje povezuju mjesta s istom temperaturom svjetskog mora na površini.

vrelo

izdašan izvor u kršu koji može presušiti u sušnom razdoblju

dijelovi tekućice

izvor ušće , jezero , protok , razvodnica , ledenjak*, desna obala , lijjeva obala

vrste protočnih režima

jednostavni i kombinirani , Jednostavni: kišni , snježni , ledenjački (jedan visoki i jedan niski vodostaj godišnje )

eutrofna jezera

jezer abogata biološkom produkcijom- eutrofikacijom (vransko jezero kod Biograda)

distfrofna jezera

jezera koja su prebiološki poduktivna , pa dolazi do stvaranja močvara

erozijska jezera

jezera nastala erozijskim outem

tektonska jezera

jezera nastala tektonski gibanjem

vulkanaska jezera

jezera nastala u krateru vulkana

riječna jezera

jezera nastalaa zastojem riejke u udubini

Ledenjačka jezera

jezera nsatala otapanjem ledenjaka u udubini

slana jezera

jezero koje umejsto slatke vode ima slanu vodu , sol se najčeše+će taloži na dnu jezera

mrtvaja ili poptkovsko jezero

jezero nastalo meandriranjem rijeke

ledenjački režim

kad ledenjaci zauzimaju dio korita od 15-20% , , najveći su vodostaji ljeti , a najmanji zimi

slanost mora

količina otopljene soli u morskoj vodi , odnosno koliko grama soli je otopljeno u 1 kg mora , računa se u promilima %. , prosječna slanost svjetskog mor aje 35 promila . Slanost mora snižava temperaturu ledišta , pa se more zamrzava na oko -0,5 °C , do -2 °C

uvjeti za nastanak tekućice

količina padalina , hidrogeološki pogodan prostor(kako bi voda mogla teći površinom kopna)

areička područja

krajevi u kojima uopće nema tekućica , jer je u njima količina ispravanja veće od količina padalina

valovi

kružna gibanja morske vode , glani im je pokretač vjetar , najveće valove uzrokuju olujni vjetorvi u južnomdjelu tihog oceana , najveći zabilježeni dosegli su visinu od 34 m

sredozemna mora ili mediterani

lat : in medias terra , nalaze se između kontinenata . TO su europsko-afričko-azijski mediteran , srednjoamerički mediteran i australsko-azijski mediteran

izohalineVC

linije koje povezuju mjesta iste slanosti svjetskog mora na površini

mora

manji ili veći dijelovi oceana koji obuhvaćaju oko 40 milijuna km2

zatvorena mora

mor akoja su dublje uvučena u kopno i tjesnacem ili većim projem prolaza s drugim morima ili oceanima , primjer : JADRANSKO MORE , ARAPSKO PERZIJSKI ZALJEV

rubna mora

mora koja se nalaze na rubovima oceana(barentsovo more , Japansko more ) , nazivamo ih i OTVORENIM MORIMA

snjžni režim

n+visoki vodostaj na sjevernoj pultki imaju u svibnju i lipnju , a najniži vodostaju veljači i ožujku

tropski kišni režim

na raspodjelu padalina utječe dnevna dnevna Sunčeva kulminacija, najviši vodostaj je ljeti , a najmanji zimi

tihi ocean

najdublji i najveći ocean , drugo ime mu je VELIKI OCEAN , velika prometna važnost mu je panasmki kanal

Sava

najduži tok , izvire u Sloveniji, kišno snježni režim

oceani

najveći dijelovi svjetskog mora , 5 oceana: atlantski , indijski , arktički ,antarktički , tihi

temperatura mora

najviše dolazi od sunca , pa su zato i mor ana ekvatoru najtoplija , more sesporo hladi i sporor girje zboj svoje velike površine ,

povremena jezera

nastaju zbog intenzivnih padalina

sezonksa odnosno periodična jezera

nekad imaju vode neka dnemaju vode , često ovisi o kiši

hladne morske struje

nose vodu hladniju od mora kroz koju teku , doprinose nastanku pustinja(kalirofniksa , oja-shio morska struja)

atlantski ocean

oblik slova s , drugi najveći oscean , do kraja 20. st je bio i najprometniji , ime je dobio prema gorju Atlas u sjevernoj Africi , po sredini njega nalazi se srednjooceanski hrbat

morski prolazi

od velikog su prometnog značenja , uži dijelovi mora koji povezuju mora lil oceane mogu biti PRIRODNI - TJESNACI ili UMJETNI - PROLAZI

litoralizacija

okupljanje stanovništva i funkcija na obali , SAD , kina , Brazil, Australija

tople morske struje

one koje nose vodu topliju od one u kojoj teku teku od nižih geografskih širina prema višima (brazilska , golfska , aljaška )

Prozirnast mora

optičko svojstvo mor akoje ovisi o mnogo čimbenika : kutu upada sunčevih zraka , količini organskig i anorganskih tvari , tempertauri te promjenama vremenu. Biološki topla mora su u prosjeku prozirnija , najveća prozirnost zabilježena je u SARGAŠKOM MORU - 66,5m

reliktna jezera

ostatci nekadanšnjeg mora

endoreička područja

otjecanje vode prema jezerima

egzoreička područja

područja s kojih tekućice otječu prema nekoj morskoj površini (vanjsko otjecanje) Dijelimo ih na slijevove (slijevovi se dijele na porječja)

slijev

područje s kojeg nekoj morskoj površini protječe voda

protočni režim

pokazuje kako se tekućica puni vodom , iščitava se po promjeni vodostaja tijekom godine

Secchijev disk

pomoću njega mjerimo prozirnost mora

kolonija

posjed kojeg ima neka država van matične države , a njime upravlja iz metrople

vadi , creeks

povrmene tekućice u africi i australiji

Južni ocean

počeo se oblikovati prije 120 milijuna godina , najmlađi ocean , za njega je bitan Sueski kanal

desalinizacija

pretvarnaje morske vode u pitku vodu

zagađenje mora kao posledica litoralizacija

proljevanje nafte , onečišćenje mora plastikom , cvjetanje mora , eutrofikacija mora

multimodalna čvorišta

prometna čvorišta u kojima se povezuje 2 ili više tipova prometa , većinom su to luke

vodostaj

promjena visine vode u koritu , ključni čimbenik koji utječe na ovo svojstvo je klima

porječje

prostor s kojeg nekoj tekućici pritječe voda , bilo površinom kopna ili podzemljem

kišni trežim

razliikujemo 2 podtipa : oceanski i tropski kišni režim

gospodaeske djelatonsti vezane uz more

ribolov , vađenje soli , brodogradnja , promet , marikultura

arktički ocean

sjeverno ledeno more + rubna mora , od atlantskog se razlikuje prema nekim svojim obilježjima poput manjeg saliniteta i puno niže temperature

svojstva mora

slanost , temperatura i prozirnost mora

Sredozemno more kao pojam

sredozemno more kao pojam obuhvaća europsko-afričko-azijski mediteran, on je bio koljevka civiliacije i jedno od najprometnijih mora u ranoj prošlosti. Između Sicilije i Tunisa proteže se granica koja dijelei sredozemno more na istočni i zapadni dio.

podjela tekućica

stalne i , sezonske(periodične) , povremene tekućice

krška akumulacija jezera

stvaranjem srednrenih barijejra rijeka tvori jet+zero - plitvička jezera

svjetsko more

sve međusobno povezane morske površine na svijetu

potok

tekućica u kojoj protiče manja količina vode , kraćeg su toka od rijeka i imaju svoje porječje

voda temlejnice

u potpunostiispunjava sve praznine i nalzi ispod vodonepropusne podloge

jezero

uduljenje na površini zemlje ispunjeno vodom , bez izravne veze sa svjetskim morem

ribnjaci

umjetna jezera stvorena napravljena u svrhu uzgoja riba , akumulucaijska jezera

morske mijene

vertikalan pomicanja razine mora . Dijele se na plimu i oseku. Glavni uzročnik ovih promjena je privlačna sila mjeseca. u 24 h smjenjuju se 2 plime i 2 oseke . PLIMA- izdizanje OSEKA - spuštanje

amplituda morske mijene

visinska razlika između plime i oseke , najveća amplituda je u otvorenim morima , pr: KANADA - 21M

kombiniran protočni režimi

vkombinacije jednostaninih režima pr: kišno-snježni , kišno-ledenjački tekućice iz kombiniranih rječnih režima primaju vodu iz više izvora pa mogu imati više visokih režima godišnje

voda pod tlakom

vod au podzemlju koje priklještena neporopusnim podlogama, na površinu se izidiže kroz nepropusnu pukotinu

voda u podzemlju

voda ispod površine kopna , jako česta pojava u krškom reljefu. DIEJLI SE NA : VODA PROZRAČNE ZONE , VODA TEMLEJNIICA I VODA POD TLAKOM

tekućice

voda koja teče pod utjecajem sile gravitacije , dijelimo ih na potoke i rijeke

povremene tekućice

voda protječe samo povremeno , npr. nakon pljuska , karakteristične su za stepsek , a povremeno i pustinjek krajeve

sezonske tekućice

voda protječe samo u vlažno dijelu godine

stalne tekućice

voda protječe tijekom cijele godine

oligatorfna jezera

vrnansko jezero na otkou Cresu , jezera sa jako malom biološkom produkcijom